Kod odraslih i djece starije od šest godina svinjska gripa nije mogla prouzročiti ništa veće probleme od uobičajene sezonske gripe, pokazalo je najnovije istraživanje koje su proveli američki liječnik dr. Edward A. Belognia i njegovi kolege s klinike Marshfield iz Wisconsina, a koje je objavljeno u Journal of the American Medical Association (JAMA).
Tim dr. Belogija testirao je sve pacijente sa simptomima gripe koji su im se javili u protekle tri godine, što im je omogućilo usporedbu tijeka zaraze svinjskim (pandemijski soj A H1N1) i sezonskim (H1N1 i H3N2) virusom. Analiza je pokazala kako je među odraslima sa svinjskom gripom bilo hospitalizirano njih četiri posto, dok je takvih sa sezonskom gripom tipa H1N1 bilo 2,3 posto, a tipa H3N2 4,5 posto.
Kod djece je svega 1,5 posto zaraženih virusom svinjske gripe bilo na bolničkom liječenju, hospitaliziranih s virusom sezonske gripe H1N1 bilo je 3,7 posto, dok je od nositelja H3N2 virusa u bolnici završilo 3,1 posto djece. Utrka za zaradom
Ovi rezultati pokazuju da su kod pandemijskog soja virusa H1N1 iz 2009. klinički simptomi i rizik od hospitalizacije bili slični soju sezonske gripe, iako je gripa u 2009. nesrazmjerno jako pogodila djecu, nije povećala rizik od teških komplikacija i hospitalizacije, zaključuju autori studije. To je istraživanje, dakle, još jedan u nizu dokaza da je proglašenje pandemije svinjske gripe, za koju se upozoravalo kako je posebno opasna za djecu, bila prijevara.
U pozadini prijevare otkriveno je, stoji, sukob interesa znanstvenika, savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koje je plaćala farmaceutska industrija, no iz SZO-a o svojim pogreškama još nisu progovorili, a “pandemiju”, koja se zapravo nikada nije ni dogodila, službeno su ukinuli tek 10. kolovoza. Proglašenje “pandemije”, poznato je, rezultiralo je mijenjanjem javnozdravstvenih prioriteta i nabavom golemih količina cjepiva i antivirusnih lijekova upitne učinkovitosti diljem svijeta, a zatim, nakon što građani nisu nasjeli na informacijski terorizam odbijajući masovno cijepljenje, i gubitkom ogromnih svota javnog novca.
Epidemiolog doc. dr. Mladen Smoljanović s Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu odmah je ocijenio kako je proglašenje pandemije debakl svjetske epidemiologije, poručivši još u svibnju prošle godine kako se ne radi o virusu ubojici, nego o običnom virusu gripe, koji ima visoki stupanj zaraznosti, ali izaziva uglavnom blagu kliničku sliku i nisku smrtnost. Dr. Smoljanović je ukazivao i da se očekuje blaga epidemija, točno je predvidio i broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj, a oštro se protivio masovnom cijepljenju, posebice u vrijeme kada je epidemija već u tijeku. Primjer Poljske
— Iskustvo je pokazalo kako cjepivo nije ispunilo svoju očekivanu zadaću. Zemlje južne hemisfere proteklu su sezonu “pandemijske” gripe prošle bez cjepiva, ali nisu imale veću smrtnost od bogatijih zemalja sjeverne hemisfere, primjerice SAD-a, Kanade i skandinavskih država koje su prve nabavile cjepivo i njime cijepile svoje stanovništvo.
A najbolji primjer je Poljska, u kojoj nije cijepljena ni jedna osoba, a stopa smrtnosti nije bila veća nego u drugim zemljama - ističe dr. Smoljanović. Poručuje, ponovno prateći situaciju na južnoj hemisferi, gdje sezona gripe počinje pola godine prije nego kod nas, da će i ove godine cirkulirati virus A H1N1, no kako je velik broj osoba već lani, u doticaju s njim, stekao imunitet epidemija, dakle ni broj umrlih neće biti velik.
Na južnoj hemisferi broj umrlih ove godine iznosi tek tri posto od broja umrlih lani. - Uz taj virus treba očekivati i pojavu virusa H3N2 te virus gripe tipa B, a očekujemo da će se sezonska gripa kod nas pojaviti u prosincu, odnosno mjesec i pol do dva kasnije nego lani - kaže dr. Smoljanović.
Propalo 14,9 milijuna kuna što ih je Hrvatska dala za cjepivo
Prošle je sezone u Hrvatskoj registrirano oko 35 tisuća osoba kojima je laboratorijski potvrđena zaraza virusom A H1N1, od čega je njih 32 i umrlo, a dr. Smoljanović navodi kako se u ovoj sezoni može očekivati najviše 50 posto zaraženih te znatno manje umrlih nego lani. Za ‘pandemijsku’ je sezonu Hrvatska prvotno za 70 milijuna kuna naručila 1,5 milijuna doza cjepiva, međutim, zbog slabog interesa, ministar Darko Milinović je naknadno otkazao narudžbu od 1,16 milijuna doza. Od ranije dostavljenih 340 tisuća potrošeno je tek 20 tisuća cjepiva, što znači da je, s obzirom na to da jedna doza stoji 46,6 kuna, propalo čak 14,9 milijuna kuna. (SD)
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||

RSS kanal
budite u toku sa aktualnim vijestima
Facebook
postanite fan i pratite nas preko facebooka
Twitter
pratite nas na Twitteru