Ministarstvo poljoprivrede u današnjem priopćenju iznosi podatke o rezultatima nadzora u proizvodnji i prometu mesa i proizvoda od mesa koje provode veterinarska i sanitarna inspekcija te Državni inspektorat iz kojih je, navode, razvidno da je sve veći obuhvat u nadzoru hrane animalnog porijekla pri čemu je broj nepravilnosti sve manji.
"Kada je u pitanju proizvodnja mesa i proizvoda od mesa te hrane životinjskog porijekla, službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane provode se u svim fazama proizvodnje, prerade, prometa kao i uvoza", ističu iz Ministarstva.
Potkrepljuju to i podacima o rezultatima inspekcijskih nadzora: veterinarska je inspekcija prošle godine obavila 3.408 kontrola u kojima je utvrđena neuskladnost u 262 objekta, podneseno je 35 optužnih prijedloga te 3 kaznene prijave.
U prvih osam mjeseci ove godine obavljeno je 2.400 kontrola, utvrđene su neuskladnosti u 305 objekata, a podneseno je 40 optužnih prijedloga.
Sanitarna inspekcija lani je obavila 250 nadzora mesa i prerađevina, pri čemu su utvrđene tri zdravstvene neispravnosti, dok je u prvih osam mjeseci ove godien obavljen 201 nadzor i utvrđena jedna neispravnost.
Rezultati nadzora Državnog inspektorata pokazuju da je lani obavljeno 303 kontrola u označavanju mesa i prerađevina, pokrenuto je 65 optužnih postupaka, sedam prekršajnih naloga te zabranjen promet u 10 slučajeva, a izravno je naplaćeno 45,1 tisuća kuna kazni.
U razdoblju od početka godine do 7. rujna obavljeno je 1.486 kontrola u označavanju, pokrenuto 235 optužnih prijedloga, 13 prekršajnih naloga te pet zabrana prometa, a izravno je naplaćeno kazni u iznosu od 11,3 tisuće kuna.
Iz Ministarstva također ističu da je, sukladno Zakonu o hrani, sljedivost hrane životinjskog podrijetla uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane te da subjekti u poslovanju s hranom "moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom kao i životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može ugraditi u hranu".
Hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana da bi se omogućila njezina sljedivost. Svaki proizvod životinjskog podrijetla u maloprodaji može s identificirati putem
Serije ili LOT-a na proizvodu iz kojeg se može doznati zemlja uzgoja, starost, datum klanja, mjesto klanja i obrade pa čak i smjena u kojoj je obrađen proizvod, ističu iz Ministarstva.
Napominju i da najveći dio mesa na tržište Hrvatske dolazi iz objekata koji, osim propisanih i obaveznih sustava upravljanja sigurnošću i kvalitetom hrane (HACCP), samoinicijativno koriste i dodatne standarde i sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000; ISO 22000:2005 i dr.).
"To im omogućuje da svoje proizvode plasiraju, ne smo na tržište EU-a, nego i druge zemlje s izrazito visokom standardima (SAD, Kanada) koji stalno, vlastitim inspekcijama, kontroliraju sve objekte iz kojih proizvodi dolaze u njihove zemlje i odmah po nalasku bilo kakve nepravilnosti zaustavljaju izvoz što se s proizvodima iz Hrvatske još nije dogodilo", navodi se u priopćenju.
Iz Ministarstva podsjećaju da je RH zatvorila Poglavlje 12. u pregovorima s EU-om "Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika", što znači da je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU-a. (Hina)
puta
| N | P | U | S | Č | P | S |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||

RSS kanal
budite u toku sa aktualnim vijestima
Facebook
postanite fan i pratite nas preko facebooka
Twitter
pratite nas na Twitteru