Prema cjeniku objavljenom na Ininim internetskim stranicama, eurosuper BS 95 i super plus 98 od danas pa u iduća dva tjedna prodaju se po cijeni od 8,50 kuna po litri ili za 19 lipa manje od dosadašnjih 8,69 kuna. Za 18 lipa je pak smanjena cijena supera 95 i nova je 8,33 kune po litri (do sada 8,51 kuna).

Cijene dizelskih goriva nisu se mijenjale. Cijena eurodizela BS ostaje na 7,96 kuna po litri, dizela 7,77 kuna, plavog dizala 4,74 kune, dok se loživo ulje ekstra lako i dalje prodaje po 5,19 kuna po litri. (Hina)

Prije sedam godina stanoviti Hans Monderman iznio je vlastima nizozemskoga gradića Drachtena prilično radikalnu zamisao: da s gradskih ulica uklone sve semafore i prometne znakove, te ukinu sve zabrane i ograničenja. Ideja je, kažem, bila radikalna, ali ne i potpuno sumanuta: potpuno sumanuta bila je odluka gradskih vijećnika, koji su nakon prezentacije oduševljeno prihvatili njegov plan.

Hans Monderman, naime, nije bio ni anarhist, ni konceptualni umjetnik, ni gradski redikul, već jedan od najuglednijih svjetskih prometnih inženjera i urbanističkih planera.

Ukidanje praktički cjelokupne prometne regulacije Drachtena bio je dio njegova glasovitog projekta Shared Space, Zajednički prostor, zasnovanog na premisi da bi gradski saobraćaj bio kudikamo uređeniji i sigurniji ako bi se njegova regulacija, umjesto semaforima, znakovima i prometnoj policiji, prepustila samim sudionicima u prometu, dakle vozačima i pješacima. To je bilo potpuno sumanuto, ali ne i nevjerojatno.

Nevjerojatni su bili rezultati i statistički pokazatelji, pokazavši da je saobraćaj u gradiću Drachtenu od ukidanja prometne signalizacije i regulacije, otkako se, dakle, vozači sami dogovaraju, postao dramatično protočniji i sigurniji: prije 2003. godišnje je u centru grada bilo prosječno osam prometnih nesreća, dok se od uvođenja Zajedničkog prostora godišnje bilježi u prosjeku nula nesreća.

Pao mi je na pamet slavni eksperiment gospodina Mondermana gledajući hrvatsku državu na njenoj povijesnoj raskrsnici, na kojoj se, eto, već deset godina nije pomakla ni centimetra − potrošivši sav benzin na uzaludno, nervozno turiranje u mjestu, svu struju iz akumulatora na bjesomučno trubljenje, sve glasnice na psovanje kućnih ljubimaca i ženskih roditelja, i sav novac iz novčanika na podmićivanje prometne policije − zapevši tako u nepojamni prometni čep birokracije i korupcije.

Radikalna zamisao

Pala mi onda na pamet prilično radikalna zamisao: da se ukinu sve zabrane i ograničenja, da se dokinu, dakle, i Ustav i zakoni, da se otpusti predsjednik Republike, raspuste Vlada i Sabor, sva ministarstva i državna uprava, sudovi, policija i cjelokupna ta, kako bi se reklo, prometna regulacija, ukratko – da se ukine država.

Ako vam se čini pomalo sumanuto, razmislite malo. Hrvatima država nije servis građana, niti je ikada u njihovoj povijesti ijedna država to bila. Država je Hrvatima tek jedan beskonačni crveni val, išarani znak, skupi parking, pokvareni semafor i policajac razdrljene košulje koji traži dvjesto kuna. Povjerimo li regulaciju tog prometa samim građanima, bez ostatka sam uvjeren da bi svima bilo jeftinije i bolje.

Javit će se, jasno, na ovoj mojoj prezentaciji skeptici koji će reći da Hrvati, uz dužno poštovanje, ipak nisu Nizozemci, i da bi prepuštanjem regulacije dogovoru i solidarnosti samih vozača saobraćaj u Hrvatskoj postao upravo dramatično protočniji samo zato što bi već nakon mjesec dana dvije trećine vozača bilo isključeno iz prometa. Što vatrenim, što hladnim oružjem.

Zavladao bi potpuni kaos u državi, naravno, ali na to – otprilike tu je negdje moja poenta – imam samo jedno protupitanje: pa što? Potpuni kaos u državi imamo i sada, i ne bi se tu ništa promijenilo, osim što bi taj potpuni kaos postao uređeniji, propulzivniji i sigurniji. Već sutradan nakon uvođenja projekta Zajednički prostor, nitko živ u državi ne bi, recimo, više plaćao porez.

Nema poreznika, nema poreza, nema – jasno – ni budžeta. Nema državnog proračuna da se iz njega uzima kao iz zdjelice s čipsom na šanku, nema ministara u limuzinama i šefova carine u luksuznim penthouseima. Nema, naravno, ni škola, vrtića i osvijetljenih ulica, ali njih – podsjećam – nema ni ovako.

Uđete u zgradu općine i s tisuću eura u ruci uljudno tražite građevinsku dozvolu za svoju ljupku narančastu alpsku kuću na samoj Rivi, a ljubazna gospođa vam objasni da ste se vjerojatno zabunili, jer više ne trebaju ni građevinske dozvole, pa samim tim ni mito. Što vi onda tu radite?, pitate zbunjeno. − Ne radim – odgovorit će gospođa – ja ovdje živim.

Prije uvođenja Zajedničkog prostora, saznat ćete uskoro, bila je podstanarka, a onda se uselila u svoj stari ured, izbacila na ulicu prostranu terasu s roštiljem, proširila se na konferencijsku salu i dobila lijepi trosobni stan na trećem katu općine. Od čega onda živi? Od robno-novčane razmjene, kao i svi u Republici Zajednički prostor.

Savršeni prostor

Razmiljeli bi se Hrvati po inozemstvu i kupovali genetski modificirano meso i povrće, jeftinu kinesku skalameriju, polovne automobile i turske krivotvorine, bez carina, poreza i prireza, pa ih prodavali Hrvatima u domovini koji zarađuju divljom građevinom, proizvodnjom heroina i namještanjem nogometnih utakmica. Cijene se, dakako, određuju odoka, koliko tko ima i koliko kome treba, sve po zakonu ponude i potražnje.

Ima li zločina? Ima u početku, naravno. Bilo par mrtvih dok se građani nisu dogovorili i za nevelik mjesečni reket uposlili lokalne kabadahije tetoviranih potiljaka da im štite kvart. Onako kako su se već dogovorili, pa platili za svoju djecu učiteljicu, zgodnu malu studenticu iz prizemlja, i onog doktora s četvrtog kata da jednom tjedno obiđe neboder.

Za mjesec dana, ne više, imali bi Hrvati državu potpunog i savršeno uređenog ekonomskog, monetarnog, socijalnog, urbanističkog i svakog drugog kaosa. Javne zgrade bile bi pretvorene u stambene slamove, narančaste alpske kuće krasile bi gradske parkove i tihe dalmatinske uvale, na improviziranim sajmovima po gradskim ulicama i trgovima šverceri bi trgovali smrznutom novozelandskom janjetinom, španjolskim šparogama, turskim Abibasom i kineskim televizorima, mijenjali ih za vreće cementa ili falsificirane eure, sve veselo pozdravljajući opake tipove tetoviranih potiljaka u golemim crnim terencima zatamnjenih stakala.

Ukratko − shvatili ste – sve bi bilo isto kao i sad, ali bez skupe države i njenog glomaznog, korumpiranog aparata koja je uzimao svojih devet desetina. Sve isto, samo građanima − bolje. Ne bi oni zapravo ni uočili da nema države. To da država u klasičnom smislu više ne postoji, Hrvati bi, prema nekim mojim procjenama, primijetili tek nakon mjesec dana, zapanjeno otkrivši da im je u novčaniku ostalo dvije-tri hiljade kuna viška.

OIB bi u punoj snazi definitivno trebao profunkcionirati 1. siječnja 2011. To je sigurno jedan od najvažnijih i najsnažnijih elemenata u borbi protiv korupcije, jer ćemo na jednom mjestu imati podatke o imovini svih pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker.

Izmjenama Zakona o Poreznoj upravi precizno se reguliraju uvjeti i način informatičke razmjene podataka među javnopravnim tijelima, a za to će Porezna uprava sklapati posebne sporazume s drugim državnim tijelima o suradnji te protokol o razmjeni podataka.

Stvorili smo zakonske i tehničke preduvjete, a sad svi mi u Vladi moramo inzistirati da se podaci u evidencijama preko OIB-a ažuriraju, poručio je Šuker.

Premijerka Jadranka Kosor ističe kako je OIB instrument koji će omogućiti da se građanima štedi novac, vrijeme i živci. To je, dodaje, i moćno antikoruptivno oružje i oruđe, jer "kad profunkcionira u svoj punini sasvim sigurno mnoge stvari isplivat će na površinu i omogućiti da institucije pravne države obave svoj posao".

Krajnji cilj ovoga projekta pod nazivom "Primjena analize DNA u razvoju sustava sljedivosti u stočarskoj i mesoprerađivačkoj proizvodnji" jest razvoj sustava za analizu DNA koji može jednoznačno i potpuno sigurno utvrditi porijeklo određenog mesa ili neke mesne prerađevine. Ukupna vrijednost ovoga projekta je 2.810.000 kn, od čega 1.810.000 kn osigurava HIT, a 1.000.000 kn Genos d.o.o. Ugovor o realizaciji potpisan je u ožujku 2009. godine, a njegovo trajanje je 36 mjeseci.
Prva ispitivanja provedena su u suradnji s tvrtkom Agrokor d.d. i obuhvatila su analizu 200 goveda s farmi u sustavu Vupika. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja također je pokazalo interes te je naložilo prikupljanje uzoraka goveda na teritoriju čitave Hrvatske radi provođenja populacijske studije. Ovo je iznimno važno zbog zadovoljavanja svih uvjeta direktive EC 1760/2000 o sljedivosti mesa, direktive EC 999/2001 o prevenciji i suzbijanju BSE te mogućnosti udovoljavanja regulativi EC 178/2002 o proizvodnji organske hrane.
Analiza DNA omogućuje pouzdanu provjeru sustava sljedivosti te u potpunosti onemogućava bilo koje oblike manipulacija s porijeklom ili kvalitetom mesa. Slične sustave nadzora mesa već su uveli vodeći svjetski proizvođači poput Imperial Wagyu Beef i Tallgrass Beef. Posebno je važno istaknuti da je u većini slučajeva DNA analizu moguće provesti i iz prerađenog i termički obrađenoga mesa te stoga mesne prerađevine poput kobasica i hrenovki više neće moći biti sigurno utočište za meso nepoznatog porijekla. Istraživanja su pokazala da je preko 90% kupaca spremno platiti veću cijenu za meso kojem je moguće provjeriti porijeklo, pa time ovaj sustav još više dobiva na vrijednosti.
I određeni proizvođači u Hrvatskoj pokazali su interes za uvođenje sustava analize DNA u proces nadzora sljedivosti mesa te je za očekivati da ćemo i u Hrvatskoj uskoro imati mogućnost za nadzor prometa mesa na vrhunskoj svjetskoj razini te omogućiti sigurno razlikovanje kvalitetnog domaćeg mesa, od uvoznog mesa često sumnjivog porijekla, javljaju iz Genosa.

Međutim, prema rezultatima ankete, koju je GfK provela u rujnu na uzorku od 800 ispitanika, 65 posto građana smatra da se referendum treba održati bez obzira na novonastalu situaciju. Od toga, referendum najviše podržavaju građani Istre, Rijeke i Gorskog kotara, njih 71 posto. Slijede ih mladi do 34 godine te oni između 55 i 64 godine starosti i oni čija su prosječna mjesečna primanja kućanstva do 1.800 kuna ili su između 5.500 i 8.000 kuna.

Da više nema potrebe za održavanjem referenduma smatra 22 posto ispitanih među kojima se izdvajaju mišljenja žena (27%), građana u naseljima od 10 do 100 tisuća stanovnika (30%), mišljenja visoko obrazovanih (34%), te onih s prosječnim mjesečnim primanjima preko 8 tisuća kuna. 

Danas sunčeve zrake padaju okomito na ekvator, a dan i noć traju jednako dugo. Da je stigla jesen može se primjetiti i po niskim jutarnjim temperaturama koje su se i danas u unutrašnjosti spustile na svega 4°C. Uz obalu je međutim bilo i desetak stupnjeva toplije zbog još razmjerno toplog mora čija se temperatura kreće od 19 na istočnoj pa do 21-22°C duž zapadne obale.

Današnja je naoblaka prilikom zalaska Sunca uvod u oblačniji kraj tjedna. Već sutra od sredine dana ponegdje će biti slabe kiše, koja će obilnija biti u noći na subotu kada se očekuju i pljuskovi praćeni grmljavinom.

Svi će dobiti punu mirovinu, koja im iznosi oko 9.000 kuna, a naše penzije neće biti ni dvije tisuće! Ogorčene smo!"

Tim su nas riječima dočekale radnice iz Tvornice električnih strojeva i uređaja Uljanik TESU, koje smo pitali što misle o Vladinom prijedlogu izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju.

Ove su radnice, koje su zajedno sa svojim muškim kolegama upravo prošle jednogodišnju agoniju života i rada bez plaća, ogorčene vijestima koje stižu iz državnog vrha po kojima bi se izjednačila dob muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, na 65 godina, te strože kaznilo prijevremeno umirovljenje.

- U kojim to avionima rade 70-godišnje stjuardese? Većina žena u tim godinama ni ne putuje avionom, to su gluposti, komentirale su neke od radnica nedavnu izjavu Bernarda Jakelića iz Hrvatske udruge poslodavaca, koji je na sjednici saborskog Odbora za rad i socijalno partnerstvo rekao da je na svom zadnjem putovanju letio avionom u kojemu je najmlađa stjuardesa imala 65, a najstarija 70 godina. Dodao je i da bi "kod nas sigurno bio i problem vena, i problem tlaka, pacemakera... A tamo to nije problem".

Što bi na ovu paušalnu ocjenu rekla 55-godišnja Slavica Tomišić, koja iza sebe ima 25 godina napornog fizičkog rada, od čega 20 godina u TESU-u, gdje ručno namata žice za elektromotore.

- Osam sam sati na nogama cijelo vrijeme, pati mi vratna kralježnica, već mi je ozlijeđena. Imam problema s rukama, trnu mi prsti, koče se. Mnoge od nas zbog karpalnog sindroma moraju po injekcije protiv bolova. Po onome što predlažu, ja bih trebala raditi još deset godina, ali to je neizdrživo! Mi smo invalidi već u pedesetoj, što će tek biti ako budemo morali raditi do 65. godine? Bit ćemo više na bolovanju nego na poslu.

- Imam 30 godina radnog staža i po ovom bih prijedlogu morala raditi još 15 godina! To je previše, posebice u proizvodnji, gdje su uvjeti rada jako teški za ženu i gdje se počinje raditi već s 18 godina. Mirovina se mora odrediti po godinama uplate staža, a ja smatram da sam dosta odradila za svoju penziju!, dovikuje nam 50-godišnja Anica Išić, koja radi u najbučnijem dijelu pogona TESU-a, zvanom "štanceraj", gdje se leme razvodne ploče.

Najavljenim promjenama u mirovinskom sustavu ogorčene su i medicinske sestre, koje svoj radni vijek također započinju već s 18 godina.

- Da radim do 65. imala bih 47 godina radnog staža, nemoguće je toliko izdržati, veli 46-godišnja Gordana Išić. Kao medicinska sestra radi već 27 godina, od čega 25 na pulskoj Hitnoj pomoći, što se smatra jednim od najtežih zanimanja u zdravstvu.

- Jako je stresan i težak posao na Hitnoj, radi se u smjenama cijeli život. Ovo bi zanimanje trebalo imati beneficirani radni staž, kao što ga imaju policajci, a ne da nam se još povećavaju godine rada. Kako će medicinska sestra sa 65 godina odlaziti na teren i nositi pacijente?

Da je na nekim poslovima vrlo teško izdržati do 65. godine a da se ne "pregori", zasigurno zna Nada Nikolić, učiteljica biologije i kemije u Osnovnoj školi Kaštanjer, koja uskoro puni 64 godine, a iza sebe ima 39 godina rada u prosvjeti.

- Mislila sam ostati u školi do 65. godine, međutim, organizam mi je jednostavno rekao "ne možeš više, stani i idi u mirovinu". Raditi do 65. ipak mi je bilo previše. Osim učitelja, mi smo pedagozi, majke, očevi, prijatelji, sve, i zato je ovaj posao neizmjerno težak, koliko je i lijep. Voljela bih da onaj tko predlaže ovaj Zakon o mirovinskom osiguranju dođe jedan dan raditi u školi pa da osjeti iz prve ruke što znači posao učitelja, rekla je Nikolić. (Maša JERIN; snimio Milivoj MIJOŠEK)

Prema cjeniku objavljenom na Ininim internetskim stranicama, eurosuper BS 95 i super plus 98 od danas se prodaju po cijeni od 8,69 kuna po litri (do sada 8,48 kuna).

Za 21 lipu poskupio je i super 95 i nova mu je cijena 8,51 kunu po litri (do sada 8,30 kuna).

Od ponoći pa u idućih 15 dana eurodizel BS na Ininim se postajama prodaje po 7,96 kuna po litri, što je pet lipa više od dosadašnjih 7,91 kunu, dok je dizel poskupio za šest lipa, sa 7,71 kunu na 7,77 kuna.

Cijena pak plavog dizala niža je za tri lipe po litri i prodaje se po 4,74 kune (do sada 4,77 kuna), dok je nova cijena loživog ulja ekstra lakog 5,19 kuna ili jednu lipu manje od dosadašnjih 5,20 kuna.

Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, s tim da je najviše dopušteno maksimalno tjedno povećanje ili smanjenje cijena tri posto.

Korekcija, prema pravilniku, ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara prema kuni.

Maloprodajne se cijene na Ininim postajama prije dva tjedna nisu mijenjale, no motorni su benzini poskupili početkom rujna i to za 31 lipu po litri što je bila posljedica stupanja na snagu Vladine Uredbe o visini trošarine na bezolovni motorni benzin kojom su te trošarine povećane za 25 lipa po litri. (Hina)

Do Buja se iz Umaga može ići preko Novigrada, odnosno unutarnjim naseljima Babići i Radini, te sjeverno preko Plovanije.

Budući da je voda odnijela dio ceste između graničnog prijelaza Kaštel i slovenskog dijela granice, u ponedjeljak su na terenu strojevi užurbano radili da bi prometnicu što prije osposobili. Policajci su na terenu usmjeravali promet prema Plovaniji, gdje se on normalizirao još sinoć.

Ogromne količine kiše u Bujama dijelom su ispraznile prostor ispod asfalta, tako da cesta mora biti zatvorena jer bi mogla propasti. Dok se to ne riješi, postavljena je signalizacija.

Na Bujštini su i dalje na terenu djelatnici lokalnih komunalnih pogona i Istarskih cesta. (Napisala i snimila Tanja KOCIJANČIĆ) 

Unatoč sunčanom vremenu temperature zraka nisu previše porasle te se kreću uglavnom od 17 do 21°C. Spomenimo i količine kiše od ponoći: Buje 83, Poreč 65, Trst 67, Gradišče 50, Pazin 44, Rakalj 42, Hum 40, Kavaliči 38, Rovinj 33, Opatija 29, Rovinj-Marina i Cres 25, Rijeka 24, Žminj i Fažana 23, dok je najmanje kiše zabilježila postaja Flengi – 14 mm po metru kvadratnom. Tim se količinama oborine valja pribrojiti i obilna kiša tokom jučerašnjeg dana te ona od petka čime dolazimo do sume od 200 mm, pa i više.

Slike iz okolice Buja:

Granični prijelaz Kaštel:

Solane i aerodrom, preko mora pogled i na Alpe:

Dragonja:

Nekoliko današnjih fotografija iz Umaga, foto: Gabriela Boglić

Isječci tekstova koji slijede preneseni su iz Glasa Istre:

U nevremenu koje je u noći sa subote na nedjelju pogodilo sjeverozapad Istre prilično je stradao Umag čije su ulice poplavljene. Uzrok nisu kiše, već bujice koje su se spustile iz pravca Buja. Najteže je pogođena Komunela gdje su poplavljena prizemlja svih kuća i kuda vatrogasci prolaze u barci ne bi li pomogli stanovnicima. U Novigradu je pak poplavljena nedavno otvorena sportska dvorana, u kojoj je nekoliko metara vode.

U nedjelju u 6 sati otvoren je granični prijelaz Jelovice, a u 9 Požane nakon što su oko ponoći zbog odrona i bujica bili zatvoreni svi istarski prijelazi a promet bio preusmjeren na Rupu i Pasjak u Primorsko-goranskoj županiji. U Sloveniji je pak također zbog odrona kamenja uzrokovanog jakom kišom zatvorena cesta od Kopra do graničnog prijelaza Sočerga. Promet se stoga s graničnog prijelaza Požane na izlazu iz Hrvatske preusmjeravao na Buje. Bujica je odnijela i dva automobila talijanskih oznaka; mercedes je završio izvan kolnika, a fiat stilo u šumi. Na teren su izašle vatrogasne jedinice, policija i ekipa Istarskih cesta.

Među stanovnicima pogođenom područja često se može čuti kako su se katastrofalni događaji iz televizije preselili njima u dvorište. Za krajnji sjeveroistok Poluotoka ovako obilnije oborine i nisu takva rijetkost, ali za zapadni dio jesu. Meteorološka postaja u Bujama u posljednja 24 sata zabilježila je čak 211 mm kiše po četvornom metru! I Umag je pod vodom, a trenutno kako doznajemo vlada prometni kolaps, ništa čudno s obzirom da je voda ponegdje bila i viša od metra! Protekla noć bila je posebno teška na pogođenom području o čemu su nam javljali brojni čitatelji, a vatrogasci su imali pune ruke posla. S obzirom na mnogobrojne odrone, bujice i opasne ceste prava je sreća da nitko nije stradao.

Foto: čitatelj Goran:

Umag, Foto: Stipo Kafadar (čitatelj)

Obilnija je kiša zabilježena na sjeveroistoku i istoku Istre – u Humu 31 mm, Opatiji 28 mm. Najviše je kiše palo u Gradišču s druge strane Ćićarije – čak 74 mm. Prema pisanju Glasa Istre zbog obilnih je oborina došlo do izlijevanje rijeke Mirne u 11:30 h u gornjem dijelu sliva najduže istarske rijeke. Uspostavljene su mjere redovne obrane od poplave.

Još obilnija kiša pala je u Sloveniji, prema podacima sa stranice geostik.com danas je najviše kiše palo na području Adjovščine – u Črnom vrhu čak 150 mm kiše. I područje Ljubljane mjeri obilnu kišu, uglavnom oko 100 mm. Novi se jači val oborine očekuje večeras i noćas kada će ponovno biti obilnije kiše, kako u Sloveniji, tako i u Istri.

Foto: delo.si

Kamiška Bistrica pri Kamniku

Ljubljana

Ljubljanski Vrhovi

Građani će sve nepravilnosti moći prijaviti na broj 0800-203-200 te na mail prijava@mps.hr.

Na taj se način, kaže Čobanković, želi doprinijeti daljnjoj transparentnosti sustava, a sve u funkciji povećanja sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Možemo u konačnici to nazvati i antikoruptivnom mjerom jer je to prilika građanima te svima koji imaju primjedbe na funkcioniranje sustava, ne samo u sektoru mesa i mesnih prerađevina, već i u drugim sektorima da prijave nepravilnosti, kazao je.

Istaknuo je kako je put mesa od štale do stola strogo kontroliran sukladno standardima Europske unije.

"Ne pamtim kada se zadnji put desio neki eksces s hranom, što je jedan od pokazatelja uspješnog rada nadležnih institucija (ministarstva, državnih, veterinarskih i sanitarnih inspektora)", rekao je ministar.

Podsjetio je kako je Hrvatska zatvorila Poglavlje 12. u pregovorima s EU "Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika", što znači da je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU.

Na konferenciji za novinare je istaknuto kako je, sukladno Zakonu o hrani, sljedivost hrane životinjskog podrijetla uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane te da subjekti u poslovanju s hranom moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom kao i životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može ugraditi u hranu.

Ravnatelj Uprave veterinarske inspekcije Gordan Jerbić je istaknuo da veterinarske inspekcije kontroliraju svaku pošiljku koja se uvozi, da je lani pregledano oko 30 tisuća pošiljaka, a zbog različitih nepravilnosti vraćeno je njih 127.

Po iznijetim podacima, veterinarska inspekcija lani je obavila 3.408 kontrola u kojima je utvrđena neuskladnost u 262 objekta, podneseno je 35 optužnih prijedloga te 3 kaznene prijave.

U prvih osam mjeseci ove godine obavljeno je 2.400 kontrola, utvrđene su neuskladnosti u 305 objekata, a podneseno je 40 optužnih prijedloga.

Upitan boji li se najava po kojima Damir Polančec namjerava razotkriti niz afera u kojima su sudjelovali ministri, Čobanković je samo kratko odgovorio: "Ne bojim se". (Hina)

Ovaj put, za razliku od mnogih prijašnjih otvaranja te teme, ne govori se o zajednici država, nego o području zajedničkih interesa, prvenstveno u gospodarstvu.
Bauk bilo kakve Jugoslavije postao je nešto čega se barem javno posebno "plaši" dnevna politika ili recimo to "nacionalno osviještenima". U krajnjoj liniji, ako ništa drugo, barem kada govorimo o zajednici država, Jugo savezi ili bilo kakvi balkanski savezi država po Ustavu RH su izričito zabranjeni člankom 141.
No dok su savezi država, državne unije i slično zabranjeni, savezi željeznica i to onih u državnom vlasništvu nisu. Tako ovih dana zajedničku željezničku kompaniju osnivaju slovenske, hrvatske i srpske željeznice (Željeznice SHS, kako god vam to zvučalo...).
Uz željeznice pojavila se priča i o zajedničkoj lutriji ex-Yu zemalja, iako bez potvrde, a i priča o zajedničkoj kandidaturi za domaćinstvo nogometnog Eura 2020. Srbije, Hrvatske i BiH također je nedavno uznemirila duhove.
Kad smo kod nogometa, priča o zajedničkoj nogometnoj lizi regije još uvijek je aktualna, iako dovitljivi Hrvatski nogometni savez u tu priču planira uključiti i Mađare, čisto da se izbjegne poneki "novinarski zloduh" koji bi mogao zbrojiti dva sa dva...
U nogometu možda stvar i ne ide tako brzo, ipak su u igri i nogometni poklonici – poznati i kao navijači, ali zato u košarci stvar funkcionira s regionalnom NLB ligom...

Naravno, sport je samo dio priče o realnoj jugosferi, MTV Adria odavno već spaja nespojive, no samo preko kablovske televizije. Tu su i brojni reality projekti u kojima se spajaju građani do jučer ne-spojivih zemalja.
Što se gospodarstva tiče, uz ranije spomenute željeznice, privatne kompanije odavno spajaju. Rovinjski TDR je navodno"ispod tezge" barijere rušio dok nije bilo ni međusobnih priznanja nekih zemalja bivše ex-Yu, a danas dominira tržištem sa svojim proizvodima gotovo od kako već ona pjesma ide (Od Vardara pa do Triglava...).
Sutra kada uđete u Konzum negdje u Zagrebu ili Splitu, budite spokojni, u istoimenu trgovinu možete ući i u Sarajevu, a ne trebate se dugo zamarati ni pitanjem na što vam sliči brend Idea-e u Beogradu, jer je započeta tranzicija tamošnjeg brenda maloprodajnog lanca u još jedan Konzum.
Ne znam da li to direktno vezati s gospodarstvom, nije politički korektno, ali ne mogu izbjeći napomenu kako ex-Yu mafija izvrsno surađuje, za njih granice nisu ni postojale.

Web, mjesto gdje nema granica, možda je za sada mjesto gdje se granice zapravo ponajviše i vide. I dok se granice u gospodarstvu brišu, dok se košarka odavno igra kao kolo oko... na webu, na portalima i forumima rat kao da još uvijek traje. Rijetki regionalni portali prevode svoje članke na sve regionalne jezike (koliko god neki tvrdili kako je sve to jedan jezik) i s nešto različitih vijesti, poput SEEbiz.
Možda se i tomu bliži kraj, s višejezičnom formom bliži nam se prvi regionalni Virtualni dan karijera, u kojem za sada sudjeluju Hrvatska, Srbija i BiH. Tko zna, možda se među ponuđenim poslovima nađu i oni za urednike i novinare portala jugosfera.net...
Možda je portal jugosfera nerealan, politički je SEE, tj. Jugoistočna Europa za sada prihvatljiviji izraz. Uostalom samo par inicijativa u kojima RH službeno sudjeluje to i potvrđuje: Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (South-East Europian Cooperation Process – SEECP), South-East Europe Cooperation Iniciative... 

Prognostičari ponegdje već u petak najavljuju oborine dok se grmljavinska nevremena i potop očekuje u subotu tijekom dana i nedjelju prijepodne. Najobilnije kiša predviđa se upravo u Istri i to između 50 i 100 litara po četvornom metru.

Slovenski meteorolozi za kraj tjedna su najavili jake oborine s rastom vodotoka, upozoravajući na opasnost od poplava i klizišta. Najveći intenzitet oborina očekuju u noći s petka na subotu. U najugroženijim krajevima do ponedjeljka, kada se očekuje smirivanje, pasti će od 250 do 350 litara kiše po metru četvornom, a u ostalim krajevima od 40 do 150 litara.

Prognostički materijal s kojim mi raspolažemo – glavna tri modela – pokazuju da su od petka na subotu i u Hrvatskoj moguće obilnije oborine, međutim, ne tolike kolike se najavljuju u Sloveniji', rekla je dežurna sinoptičarka Državnog hidrometeorološkog zavoda za tportal.

'Signal za više oborina postoji, on se spominje još od ponedjeljka, no egzaktne brojke teško je reći. Nešto više znat ćemo sutra. Kod nas će vjerojatno najobilnije kiše biti na sjevernom Jadranu i u Gorskom Kotoru, ponegdje možda između 50 i 100 litara. No takvih ekstremnih količina od 250 do 350 litara po četvornom metru neće biti'.

U drugom dijelu nedjelje u Istri će zapuhat će bura s kojom dolazi do smirivanja vremena i postepenog razvedravanja, ali i pada temperature zraka, prognoza je Istrameta. Tako nas od ponedjeljka očekuje sunčano vrijeme, ali uz niže temperature zraka – posebice jutarnje.

Dvoje njemačkih studenata, vozeći najpoznatiji električni automobil Tesla Roadster, u sljedećih će 13 dana prevaliti više od četiri tisuće kilometara, posjetiti osam europskih zemalja te 17 gradova. Poruka je jasna: Europa je spremna za električne automobile - ekološki potpuno čiste. Turneja završava u Turskoj, u Istanbulu, čime se i simbolički spajaju dvije ovogodišnje europske metropole kulture - Essen i Istanbul.

U Hrvatskoj će se RWE Tesla turneja zaustaviti nekoliko puta. Prvo 23. rujna u Zagrebu, a 24. u Labinu, gdje će biti postavljene prve stanice za punjenje električnih automobila. Nakon Labina, Tesla Roadster će krenuti prema Vukovaru na još jedno punjenje, odakle nastavlja svoje putovanje prema Istanbulu.

Električni automobili smatraju se budućnošću osobnog prijevoza, pa ne čudi kako mnoge europske zemlje subvencioniraju svoje građane pri kupnji ovakvih automobila. RWE-ova tvrtka kćer RWE Efficiency već neko vrijeme promovira i postavlja infrastrukturu za punjenje električnih automobila diljem Europe.

Spomenuta turneja već je izazvala medijsku pozornost pa putovanje kroz Austriju, Mađarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju, Makedoniju i Bugarsku prate televizijske ekipe iz Njemačke i Turske. Svi zainteresirani moći će pratiti napredak turneje i online - na Facebook stranici projekta (www.facebook.com/rweteslatour), na službenoj stranici RWE Mobility (www.rwe-mobility.com), a studenti će o svojoj avanturi redovito pisati blog. 

Prema tom naputku, ako netko uporno zove 112 lažno dojavljujući nepostojeći hitni slučaj ili prijetnju, odnosno ako uporno nastavlja zvati taj broj, a da se pritom nije dogodilo nešto što ugrožava živote ljudi, njihovo zdravlje, imovinu ili okoliš, smatrat će se da je zloupotrijebio poziv.

U tom slučaju, operater koji se javlja na telefon mora zabilježiti broj pozivatelja, datum i vrijeme poziva, njegovo trajanje i tonski zapis.

Potom županijski centar 112 od Državnog centra mora zatražiti isključenje pretplatnika iz komunikacijske mreže. Davatelj komunikacijskih usluga dužan je taj zahtjev provesti najkasnije u roku od osam sati od trenutka kad ga je primio.

Naputak definira da se radi o isključenju «pri kojemu se pretplatniku ili korisniku usluga onemogućuje odlazni poziv prema broju 112».

Lanjskim je Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe, pak, propisano da isključenje traje sedam dana, a ako pretplatnik prekršaj ponovi, bit će isključen na još 30 dana.

U slučaju trećeg prekršaja, «operator će njegovu pretplatničku ili korisničku terminalnu opremu trajno isključiti iz elektroničke komunikacijske mreže te raskinuti pretplatnički odnos, u skladu s općim uvjetima poslovanja». (I. FRLAN/Novi list) 

"Program će obuhvatiti 1.500 zaposlenika što je oko 9 posto od ukupnog broja od 16.300 zaposlenika INA Grupe. INA će izraditi program poštujući socijalni dijalog sa sva tri sindikata. Suradnja i dijalog sa sindikatima nastavit će se tijekom provedbe programa", navodi se u priopćenju Inina Sektora korporativnih komunikacija.

Iz Ine ističu da će zaposlenicima obuhvaćenim osigurati u prosjeku veće otpremnine od onih iz prethodnih programa zbrinjavanja.

Uz otpremnine, INA će zaposlenicima u programu zbrinjavanja isplatiti naknadu plaće za vrijeme trajanja otkaznog roka, navodi se u priopćenju.

Prenosi se i izjava izvršnog direktora Ine Bojana Milkovića da je glavni cilj Ine da dugoročno održi svoj položaj u hrvatskom gospodarstvu.

Želimo biti stabilan i pouzdan poslodavac i poslovni partner svojim dobavljačima i potrošačima, kaže Milković i dodaje kako se za postizanje tog dugoročnog cilja INA mora povećati efikasnost u svim područjima poslovanja.

"Nakon intenzivnog investicijskog ciklusa, INA mora riješiti pitanje viška zaposlenika. Pokretanjem ovog programa ostvarit ćemo nužne promjene u strukturi kompanije i broju zaposlenika te očuvati stabilnost Ine u sve zahtjevnijem poslovnom okruženju. Ističem da ćemo ovaj program realizirati na društveno odgovoran način i u dijalogu sa sva tri naša sindikata", izjavio je Milković.

Iz Ine također navode kako je kompanija donijela tu odluku kako bi unaprijedila operativnu efikasnost te kako je u protekle dvije godine INA započela nekoliko optimizacijskih mjera radi osiguranja razvoja kompanije.

Dok su druge naftne kompanije u regiji istovremeno usmjerene na snažno smanjenje troškova, prije svega otpuštanjem zaposlenika, INA se, kako se navodi, usmjerila na strateške investicije i druge mjere ušteda.

"Usporedne analize su pokazale da INA ima preveliki broj zaposlenika. Sve složenije tržišno okruženje iziskuje rješavanje i ovog pitanja. Primjerice, oko 25 posto zaposlenih u Ini radi na korporativnim i administrativnim poslovima, dok je prosjek naftnih kompanija u svijetu oko 10 posto", navodi se u priopćenju Inina Sektora korporativnih komunikacija.

U samom se priopćenju ne navode rokovi, no kako se neslužbeno doznaje program bi trebao biti realiziran do kraja ove ili početkom iduće godine. (Hina)

U Puli, najvećem gradu Istre, lako dostupnom iz glavnih talijanskih gradova u Europi, za manje od četiri sata, 14.-16. listopada 2010. održati će se Rally Istra, utrka koja nudi kilometre brzinskih ispita dužine oko
80 km. Inozemnim timova koji sudjeluju je zajamčena FIA valjanost i u kotizaciji za one koji sudjeluju sa vozilima u klasi Super 2000 , N4, R3 će biti uključen boravak vozača i suvozača od srijede 13. listopada do nedjelje, 17. listopada u hotelu "Top Standard" sa uslugom noćenja i doručka. 

No, velika će novost biti bogati fond kumulativnih nagrada 50.000,00 Eura podijeljeno kako slijedi: 
1. mjesto u ukupnom poredku 10.000 Eura, 
za 2.mjesto 5.000 Eura i 
za 3. mjesto 2500,00 Eura. 

Tu su i nagrade u klasama podijeljeni kako slijedi:
Klasa Super 2000 1. nagrada 4.000,00 Eura, 2.000,00Eura za 2.mjesto i 1.000,00 Eura za 3.mjesto .

Klasa N, 3.000,00 Eura prvom, 1.500,00 Eura drugom i 750,00 Eura trećem.

U Klasi R 1. mjesto 2000,00 Eura, drugo 1000,00Eura i treće 500.00 Eura.  

Ako sve navedeno još uvijek nije stimulirajuće za sudjelovanje u istarskoj utrci, u zemlji Hrvatskoj, onda bismo trebali dodati da su sve nagrade kumulativne, što znači da ukoliko neki tim dođe prvi ukupno sa utomobilom klase Super 2000, odnosi kući 14.000,00 Eura !
No to nije sve! Velikim i i bez presedana novčanim nagradama za međunarodni Rally biti će dodane i posebne nagrade, podijeljene kako slijedi:
1 strana ekipa - jedan tjedan (7 dana) odmora za dvije osobe sa noćenjem i doručkom u Hotelu Top Standard Pula tijekom 2011. godine sa datumom po izboru pobjednika.
1.hrvatska posada , jedan tjedan (7 dana) odmora za dvije osobe sa noćenjem i doručkom u Hotelu Top Standard Pula tijekom 2011. godine sa datumom po izboru pobjednika.
1.ekipa ispod 25 godina- vikend (3 dana) odmora za dvije osobe sa noćenjem i doručkom u Hotelu Top Standard Pula tijekom u 2011. godine sa datumom po izboru pobjednika.
1. ženska ekipa - vikend (3 dana) odmora za dvije osobe sa noćenjem i doručkom u Hotelu Top Standard Pula tijekom 2011. godine sa datumom po izboru pobjednika.

Program utrke je osmišljen kako bi najbolje moguće olakšao sudjelovanje inozemnim posadama koje iz različitih razloga ne mogu izostati sa posla tjedan dana. Eto, zbog toga je utrka planirana u samo tri dana, što daje mogućnost da sva gospoda vozači, koji se utkuju strašću i čistom zabavom omogući sudjelovanje u utrci, bez potrebe da izbivaju predugo iz kuće.

U četvrtak ćemo početi sa upoznavanjem staze i sportskom provjerom, petak tehnička provjera i shake down, navečer svečano otvorenje, subotu su na rasporedu brzinski ispiti i dolazak u večernjim satima. U nedavnoj prošlosti, United Business se bavio organiziranjem natjecanja općenito, na talijanskim utrkama ubrzo je postao poznat za ovakve aktivnosti, dobru hranu, puno zabave i puno. ... lijepih djevojaka. Istra rally je ovo i još mnogo više. Lokacija na rivi, logistika cijele utrke u centru grada Pule, bogati nagradni fond i bezbroj aktivnosti koje se odvijaj tijekom tri dana rally-ja bit će preduvjet za veliki događaj, kako sportski tako i medijski, gdje se možete zabaviti i osjetiti dodir nove stvarnosti, Rally zamišljen kao "Glamour Event" u kojem možete provesti nekoliko dana u potpunom skladu zabave i strasti za vozilima.

Za informacije posjetite službene stranice utrke www.istrarally.com  

Iako su se do sada natjecale samo ekipe osnovnih škola Pule, ove godine natjecanje se organizira za sve osnovne škole Istarske županije. Svaka škola može prijaviti jednu ekipu na natjecanje, a ekipu čine jedan učenik 5. razreda, jedan učenik 6.razreda, jedan učenik 7. razreda i jedan učenik 8.razreda.

Natjecanje će se održati u mjesecu studenom 2010. godine u Puli. Detaljnije informacije oko natjecanja mogu se pročitati na stranicama društva www.duip.hr ili zatražiti putem e-maila dip.pula@gmail.com. Prijave traju do 24.09.2010. (Tajana Velikanja, predsjednica DIP-a) 

Podaci istraživanja provedenog u svibnju i lipnju ove godine u 56 srednjih škola svih profila na području Hrvatske, kojim je bilo obuhvaćeno 700 učenika trećih razreda, pokazali su da je 65 posto anketiranih srednjoškolaca već bilo suočeno s nekim od oblika nasilja tijekom svojih prvih romantičnih i ljubavnih veza te da njih 50 posto priznaje da su bili nasilni prema partneru.

Oko 40 posto djevojaka smatra posve normalnim da ih partner udari, opali im šamar ili ih vrijeđa kada, primjerice, pogledaju nekog drugog muškarca. Rezultati su bili podjednaki u svim regijama i vrstama škola.

Istraživanje je provođeno u okviru razvoja programa Prevencije nasilja u mladenačkim vezama. Ove je podatke iznio psiholog Dean Ajduković, predsjednik Društva za psihološku pomoć, pred pedesetak polaznika iz redova policije, sudstva te centara socijalne skrbi iz Splitsko-dalmatinske županije na trodnevnom seminaru Unapređenje međusektorske suradnje u suzbijanju obiteljskog nasilja.

"Zastrašujuće je što djevojke smatraju da je nasilno ponašanje izraz ljubavi"

"Sukob je sastavni dio svakog života, no loše je kad se sukob razrješava nasiljem i upotrebom moći, a to se, naravno, već događa u toj dobi. Zabrinjavajuće je, što se tiče njihovih uvjerenja i stavova, da tako velik broj djevojaka smatra kako je nasilno ponašanje kao pljuska ili izrazita kontrola ponašanja i pokazivanje ljubomore ustvari izraz ljubavi i brige prema njima. I to je zastrašujuće", rekao je.

Policijski podaci pokazuju da su oko 75 posto nasilnika u obitelji muškarci, što Ajdukovića ne iznenađuje. "Naravno, to nije čudno, s obzirom na to da se muškarci od malih nogu uče kako upotrebljavati nasilje. Evo vam primjer dječaka kojega je, recimo, u školi udario vršnjak. Kad kaže ocu da je udaren, ovaj ga pita: 'A što si ti na to napravio?' Ako dijete kaže: 'Ništa, maknuo sam se', očekivana reakcija roditelja je: 'Sine, drugi put ti njega udari duplo. Nemoj nikad prvi, ali ako te napadne, uzvrati duplo'", rastumačio je profesor.

"Što se tiče žena, one se kao počiniteljice fizičkog nasilja u obitelji, i to onih najtežih oblika poput ubojstva ili ranjavanja, redovito pojavljuju kao dugogodišnje žrtve nasilnog partnera. Dakle, trpe i trpe dok im ne 'pukne', a onda posegnu za nasiljem", objasnio je.

Također je dodao da ni jedan obiteljski nasilnik koji je došao u psihosocijalni tretman nije rekao da je svjestan da je pretjerano reagirao, piše Slobodna Dalmacija.

Tim dr. Belogija testirao je sve pacijente sa simptomima gripe koji su im se javili u protekle tri godine, što im je omogućilo usporedbu tijeka zaraze svinjskim (pandemijski soj A H1N1) i sezonskim (H1N1 i H3N2) virusom. Analiza je pokazala kako je među odraslima sa svinjskom gripom bilo hospitalizirano njih četiri posto, dok je takvih sa sezonskom gripom tipa H1N1 bilo 2,3 posto, a tipa H3N2 4,5 posto.

Kod djece je svega 1,5 posto zaraženih virusom svinjske gripe bilo na bolničkom liječenju, hospitaliziranih s virusom sezonske gripe H1N1 bilo je 3,7 posto, dok je od nositelja H3N2 virusa u bolnici završilo 3,1 posto djece. Utrka za zaradom

Ovi rezultati pokazuju da su kod pandemijskog soja virusa H1N1 iz 2009. klinički simptomi i rizik od hospitalizacije bili slični soju sezonske gripe, iako je gripa u 2009. nesrazmjerno jako pogodila djecu, nije povećala rizik od teških komplikacija i hospitalizacije, zaključuju autori studije. To je istraživanje, dakle, još jedan u nizu dokaza da je proglašenje pandemije svinjske gripe, za koju se upozoravalo kako je posebno opasna za djecu, bila prijevara.

U pozadini prijevare otkriveno je, stoji, sukob interesa znanstvenika, savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koje je plaćala farmaceutska industrija, no iz SZO-a o svojim pogreškama još nisu progovorili, a “pandemiju”, koja se zapravo nikada nije ni dogodila, službeno su ukinuli tek 10. kolovoza. Proglašenje “pandemije”, poznato je, rezultiralo je mijenjanjem javnozdravstvenih prioriteta i nabavom golemih količina cjepiva i antivirusnih lijekova upitne učinkovitosti diljem svijeta, a zatim, nakon što građani nisu nasjeli na informacijski terorizam odbijajući masovno cijepljenje, i gubitkom ogromnih svota javnog novca.

Epidemiolog doc. dr. Mladen Smoljanović s Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu odmah je ocijenio kako je proglašenje pandemije debakl svjetske epidemiologije, poručivši još u svibnju prošle godine kako se ne radi o virusu ubojici, nego o običnom virusu gripe, koji ima visoki stupanj zaraznosti, ali izaziva uglavnom blagu kliničku sliku i nisku smrtnost. Dr. Smoljanović je ukazivao i da se očekuje blaga epidemija, točno je predvidio i broj smrtnih slučajeva u Hrvatskoj, a oštro se protivio masovnom cijepljenju, posebice u vrijeme kada je epidemija već u tijeku. Primjer Poljske

— Iskustvo je pokazalo kako cjepivo nije ispunilo svoju očekivanu zadaću. Zemlje južne hemisfere proteklu su sezonu “pandemijske” gripe prošle bez cjepiva, ali nisu imale veću smrtnost od bogatijih zemalja sjeverne hemisfere, primjerice SAD-a, Kanade i skandinavskih država koje su prve nabavile cjepivo i njime cijepile svoje stanovništvo.

A najbolji primjer je Poljska, u kojoj nije cijepljena ni jedna osoba, a stopa smrtnosti nije bila veća nego u drugim zemljama - ističe dr. Smoljanović. Poručuje, ponovno prateći situaciju na južnoj hemisferi, gdje sezona gripe počinje pola godine prije nego kod nas, da će i ove godine cirkulirati virus A H1N1, no kako je velik broj osoba već lani, u doticaju s njim, stekao imunitet epidemija, dakle ni broj umrlih neće biti velik.

Na južnoj hemisferi broj umrlih ove godine iznosi tek tri posto od broja umrlih lani. - Uz taj virus treba očekivati i pojavu virusa H3N2 te virus gripe tipa B, a očekujemo da će se sezonska gripa kod nas pojaviti u prosincu, odnosno mjesec i pol do dva kasnije nego lani - kaže dr. Smoljanović.

Propalo 14,9 milijuna kuna što ih je Hrvatska dala za cjepivo

Prošle je sezone u Hrvatskoj registrirano oko 35 tisuća osoba kojima je laboratorijski potvrđena zaraza virusom A H1N1, od čega je njih 32 i umrlo, a dr. Smoljanović navodi kako se u ovoj sezoni može očekivati najviše 50 posto zaraženih te znatno manje umrlih nego lani. Za ‘pandemijsku’ je sezonu Hrvatska prvotno za 70 milijuna kuna naručila 1,5 milijuna doza cjepiva, međutim, zbog slabog interesa, ministar Darko Milinović je naknadno otkazao narudžbu od 1,16 milijuna doza. Od ranije dostavljenih 340 tisuća potrošeno je tek 20 tisuća cjepiva, što znači da je, s obzirom na to da jedna doza stoji 46,6 kuna, propalo čak 14,9 milijuna kuna. (SD)

E-mail adresa i naslov poruke

Dva bitna elementa objave za medije koju šaljemo putem e-maila su adresa pošiljatelja i naslov poruke. Razlog tome je što su to prve dvije informacije koje čitatelj vidi u svom sandučiću. Slanje poruke s neke generičke adrese tipa xxx_234@hotmail.com nije jednako kao i slanje sa info@nekadomena.hr, dakle te dvije adrese svakako različito djeluju na čitatelja.
Naslov poruke je još bitnija stavka. Bitno je da nije prevelik te da uredno stane u jedan potpuni redak i na manjim ekranima, a s druge strane nije poželjno da bude kratak ili da sadrži skraćenice jer, osim što možda i neće pobuditi interes za čitanjem, bude obilježen kao spam poruka. Recimo naslov tipa “Recenzija novog proizvoda na našim stranicama” je jedan klasična primjer dobrog naslova poruke.

E-mail adresa pošiljatelja – povratna email adresa

Kako sam i naveo u prethodnom odlomku adresa pošiljatelja je dosta bitan detalj. Pošto je to prva informacija koju čitatelj primjećuje bitno je da bude jasno i glasno navedeno tko ste i odakle ste. Ako šaljete priopćenje u ime neke tvrtke šaljite ga kao službena osoba te tvrtke, kako sam i naveo, info@nekadomena.hr, ako ga šaljete kao individua, onda neka jasno bude istaknuto vaše ime i prezime. Ovdje se radi o službenoj korespondenciji i sasvim je suludo i neozbiljno skrivati se iza pseudonima, nadimka ili kratica. Na kraju krajeva s vremenom će ljudi i mediji prepoznati vas pošiljatelja i ako ste zanimljivi vaše objave će uvijek biti pročitani.

Sadržaj poruke / objave za medije

Duljina poruke neka ide do maksimalno dva “skrola” stranice. Ljudi koji prate objave za medije dnevno pročitaju veliki broj poruka i oni jednostavno nemaju vremena više od minute za čitanje vaše poruke, stoga je nerijetko da će oni osim prve stranice/ekrana pročitati i drugi ekran, a sve što je dulje od toga vjerojatno neće biti pročitano. Stoga budite kratki i budite egzaktni što je više moguće. 
Četiri odlomka/paragrafa sadržaja su sasvim dovoljna. S time da u prvom odlomku jasno objasnite o čemu se ovdje radi i o čemu vi to pišete. U drugom odlomku dajte malo kredibiliteta vašem subjektu/objektu poruke spominjući reference, uspjehe i slično. U trećem odlomku kratko objasnite kako će vaš subjekt/objekt pomoći, olakšati, trebati čitatelju poruke ili čitatelju tog medija. Četvrti odlomak neka bude završni odlomak u obliku vrlo kratke recenzije subjekta/objekta, a ujedno i poziv na akciju čitatelja.

Za trenutnu objavu?

Objasnite čitatelju kada želite da se ide u objavu. Obično instrukcija u obliku “Za trenutnu objavu” bude uključena negdje u zaglavlju ili podnožju poruke/objave. Sama instrukcija govori za sebe, želimo da se ide u trenutnu objavu. Isto tako ne zaboravite ostaviti kontakt podatke ukoliko se novinar ili webmaster želi više informirati o samom subjektu/objektu.

Slanje objave za medije

Prije samog slanja poruke ima par detalja na koje trebamo obratiti pažnju. Prvo što moramo primijetiti je lista primatelja. Ako u polje “To:” ili “Prima:” kopiramo sve e-mail adrese na koje želimo poslati primatelji će prvo vidjeti pola, ako ne i cijelu, stranicu popisa adresa svih kojima šaljemo. Da bi to izbjegli postoji nekoliko rješenja. Klijent ili servis za slanje e-mail poruke vjerojatno ima opciju “group” ili “grupa” odnosno “distribution list” koja nam omogućava da u nju stavimo sve email adrese na koje šaljemo s time da će primatelji dobiti jedno jedinstveno zaglavlje u kojem će u polju “To:” odnosno, “Prima:” biti naziv grupe ili liste. Alternativa tome je da u polje “Prima:” upišemo vlastitu e-mail adresu, a sve ostale stavljamo u polje “BCC” (Blind Carbon Copy). U tom slučaju primatelji će vidjeti da smo slali poruku samome sebi, odnosno, na jednu e-mail adresu.

Prilikom slanja objave za medije najveća greška koju možete napraviti je da objavu stavite kao prilog, odnosno, attachment u poruku. Prilozi kao takvi nisu prikladni za to jer su obično veliki i teški, dugo se otvaraju i vrlo često mogu biti nositelji virusa. Velika je šansa da vaš email završi u kanti za smeće bez da bude uopće otvoren od strane čitatelja/primatelja. Dakle copy/paste metoda je idealna.

Testiranje

Vrlo je bitno da objavu prije slanja pošaljete samome sebi. Vjerojatno će te biti iznenađeni kako će ta objava izgledati, barem one na samom početku vaše karijere. Možda ste zaboravili potpis, možda vam je tekst krivo oblikovan, a možda se potkrao i koji tipfeler. Dakle, uzmite si još 5 minuta vremena i provjerite istu prije slanja.

"Kada je u pitanju proizvodnja mesa i proizvoda od mesa te hrane životinjskog porijekla, službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene hrane provode se u svim fazama proizvodnje, prerade, prometa kao i uvoza", ističu iz Ministarstva.

Potkrepljuju to i podacima o rezultatima inspekcijskih nadzora: veterinarska je inspekcija prošle godine obavila 3.408 kontrola u kojima je utvrđena neuskladnost u 262 objekta, podneseno je 35 optužnih prijedloga te 3 kaznene prijave.
U prvih osam mjeseci ove godine obavljeno je 2.400 kontrola, utvrđene su neuskladnosti u 305 objekata, a podneseno je 40 optužnih prijedloga.

Sanitarna inspekcija lani je obavila 250 nadzora mesa i prerađevina, pri čemu su utvrđene tri zdravstvene neispravnosti, dok je u prvih osam mjeseci ove godien obavljen 201 nadzor i utvrđena jedna neispravnost.

Rezultati nadzora Državnog inspektorata pokazuju da je lani obavljeno 303 kontrola u označavanju mesa i prerađevina, pokrenuto je 65 optužnih postupaka, sedam prekršajnih naloga te zabranjen promet u 10 slučajeva, a izravno je naplaćeno 45,1 tisuća kuna kazni.

U razdoblju od početka godine do 7. rujna obavljeno je 1.486 kontrola u označavanju, pokrenuto 235 optužnih prijedloga, 13 prekršajnih naloga te pet zabrana prometa, a izravno je naplaćeno kazni u iznosu od 11,3 tisuće kuna.
Iz Ministarstva također ističu da je, sukladno Zakonu o hrani, sljedivost hrane životinjskog podrijetla uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane te da subjekti u poslovanju s hranom "moraju biti u mogućnosti identificirati svaku pravnu ili fizičku osobu koja ih je opskrbljivala hranom kao i životinjama koje se koriste za proizvodnju hrane ili bilo kojom drugom tvari koja je namijenjena ugradnji ili se može ugraditi u hranu".

Hrana životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište mora biti odgovarajuće označena ili na drugi način identificirana da bi se omogućila njezina sljedivost. Svaki proizvod životinjskog podrijetla u maloprodaji može s identificirati putem

Serije ili LOT-a na proizvodu iz kojeg se može doznati zemlja uzgoja, starost, datum klanja, mjesto klanja i obrade pa čak i smjena u kojoj je obrađen proizvod, ističu iz Ministarstva.

Napominju i da najveći dio mesa na tržište Hrvatske dolazi iz objekata koji, osim propisanih i obaveznih sustava upravljanja sigurnošću i kvalitetom hrane (HACCP), samoinicijativno koriste i dodatne standarde i sustave upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000; ISO 22000:2005 i dr.).

"To im omogućuje da svoje proizvode plasiraju, ne smo na tržište EU-a, nego i druge zemlje s izrazito visokom standardima (SAD, Kanada) koji stalno, vlastitim inspekcijama, kontroliraju sve objekte iz kojih proizvodi dolaze u njihove zemlje i odmah po nalasku bilo kakve nepravilnosti zaustavljaju izvoz što se s proizvodima iz Hrvatske još nije dogodilo", navodi se u priopćenju.

Iz Ministarstva podsjećaju da je RH zatvorila Poglavlje 12. u pregovorima s EU-om "Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika", što znači da je nacionalno zakonodavstvo u potpunosti uskladila sa zakonodavstvom EU-a. (Hina) 

Nešto je oblačnije bilo u središnjoj i posebice sjevernoj Istri gdje je poslijepodne došlo do jačeg razvoja oblaka uz lokalne pljuskove i grmljavinu. Od mjernih postaja na tom području valja spomenuti Hum gdje je palo novih 6 mm kiše po četvornom metru, a 1 mm zabilježen je i u Gradišču. Maksimalna dnevna temperatura danas se kretala od 22-23°C u oblačnijim predjelima na sjeveru Istre pa do 28°C na sunčanom zapadu i jugu. Petak nam prema najnovijim prognostičkim materijalima donosi oblačnije vrijeme, u drugom dijelu dana ponegdje i sa slabom kišom.

Dugogodišnji ravnatelj Miroslav Sulić, koji je na čelu škole bio od 1984. godine, otišao je u redovnu mirovinu. Peršić je u školi zaposlena od 1993. godine na radnom mjestu profesora hrvatskog jezika.

Osnovna škola “Vladimir Nazor” osim matične škole djeluje i u tri područna odjeljenja i to u Tupljaku, Svetoj Katarini i Pićnu. Ukupno ima 45 zaposlenih djelatnika, a broji 191 učenika.
Nova ravnateljica založiti će se za kasniji početak nastave. Naime trenutno razredna nastava počinje s radom u 07:15, dok oni stariji počinju s nastavom u 07:30. Razlog tako ranog početka nastave jest zajednički prijevoz učenika spomenute škole i učenika Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Čepića. Tijekom pedagoške godine založiti će se za odvojeni prijevoz dviju škola te da učenici Osnovne škole “Vladimir Nazor” počinju nastavu kao i učenici u ostalim osnovnim školama, što je u 08:00 sati. Peršić je napomenula kako će se i dalje poticati timski rad kao i realizacija raznovrsnih projekata. Nova ravnateljica izabrana je na mandat od pet godina.

Mokri su i skliski kolnici u Istri i dijelu Dalmacije. Upozorava se vozače da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama, te održavaju sigurnosni razmak između vozila.

U putničkom prometu na graničnim prijelazima nema dužih čekanja. Na Maclju i Bregani je pojačan teretni promet na izlazu, a na Županji na ulazu.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe. (Hina)

Oporba, međutim, smatra da povlačenje izmjena ZOR-a iz procedure nema veze s održavanjem referenduma.

— Vladin postupak nije relevantan. Potpisi su volja i vlasništvo građana, a ne sindikata ili političkih stranaka, rekao je Zoran Milanović. Vesna Pusić smatra da Sabor treba raspisati referendum, a spominjanje troškova referenduma smatra demagogijom.

Ustavni stručnjaci koji su u Odboru kao vanjski članovi podijelili su se u razmišljanju.

Iako se sudbina referenduma o izmjenama Zakona o radu još ne zna, Odbor za Ustav Hrvatskoga sabora prvi je put utvrdio koliko je potpisa na peticiji za referendum nesporno.

Izvijestili su da su potpisi 717 tisuća i 149 potpisa birača pravovaljani, pa je prvi uvjet iz Ustava ispunjen. Nepravilno je, kažu u Odboru, samo 92 tisuće potpisa.

Sindikalni čelnik Ozren Matijašević ocijenio je da je odgodom glasovanja o raspisivanju referenduma o izmjenama Zakona o radu (ZOR) politika opet izbjegla uzeti ’vrući krumpir’ u ruke i pronaći rješenje za taj problem koji će i dalje opterećivati Hrvatsku.

Matijašević je zadovoljan zaključkom saborskog Odbora za Ustav da su sindikati prikupili dovoljan broj glasova za raspisivanje referenduma, no nezadovoljan je odgodom donošenja odluke o referendumu.

Pitanje referenduma je iznimno političko pitanje

Predsjednik Ivo Josipović na Pantovčaku je, odgovarajući na pitanje novinara treba li ustrajati na provedbi referenduma, ocijenio da je pitanje referenduma iznimno političko pitanje, zbog kojeg smo ne samo u gospodarskoj, nego i u političkoj krizi. Sindikati su pokazali snagu za to da mogu pokrenuti ljude. To ne treba podcijeniti, dodao je.

— Odbor mora uvažavati ono što su građani poručili te to nitko nema pravo zanemariti. Bez obzira na pogreške u postupku prikupljanja potpisa, zaključio je Josipović.

— Ipak je jedan impresivan broj ljudi stavio potpis na prijedlog sindikata. Stoga mislim da sadašnju situaciju treba gledati pragmatično. Treba izaći iz krize na način da se nitko ne osjeti poraženim, na način da nađemo rješenje koje otvara priliku gospodarstvu, ali i da zaštitimo prava radnika, ustvrdio je i izrazio uvjerenost u rješenje koje nije prolongiranje problema narednih par mjeseci i produbljavanje gospodarske i političke krize, već put ka izlazak iz krize.

A za to svi snose odgovornost, a ponajviše oni koji obnašaju vlast, a to je Vlada, ali i svi drugi na političkoj sceni, rekao je ne želeći komentirati pitanje je li se Vlada ponijela kukavički jer je odluku prebacila na saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Od najave bombastičnih novosti u školama zapravo neće zaživjeti gotovo ništa ili malo toga. Jedna je od važnijih novosti svakako novi Pravilnik o ocjenjivanju primjena kojega će početi ovih dana. Donošenjem novog Pravilnika u povijest je otišao petnaestogodišnji koji su mnogi optuživali i za enormnu inflaciju odlikaša u osnovnim školama. No, novi u tom smislu neće biti ništa rigorozniji. Dapače, više neće biti nenajavljenih testova, a učenici će do zadnjeg sata u školskoj godini, ako to žele, moći popravljati ocjenu iz nekog predmeta.

Važnija novost mogla bi se dogoditi u načinu upisa u srednje škole. Godinama se već događa da se u željenu gimnaziju ne može upisati učenik sa 60 bodova zbog čega ravnatelji drže da je potrebna ili mala matura, dodatno bodovanje ili uvođenje prijamnih ispita. Zbog toga je Ministarstvo obrazovanja osnovalo radnu skupinu koja će predložiti novi mogući model upisa u srednjoškolske klupe. I ove godine petnaestak škola radit će u tri smjene, pojedine škole su u poluraspadajućem stanju, druge zjape poluprazne, a za rješavanje svih tih problema treba gomila novca. A vlast nikako da nauči da štednja na obrazovanju ne vodi iz krize – nego u propast. (Večernji.hr)

Osim za prvašiće, danas je veliki dan i za nove srednjoškolce, kojih je u prvim razredima 50.542, najviše u četverogodišnjim programima srednjeg obrazovanja, te u gimnazijama i trogodišnjim programima.

Novi naraštaj prvašića, kojih je 40.045, najmalobrojniji je dosad, no očekuje se da će od iduće godine njihov broj ponovno početi polagano rasti.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić u svojoj je poruci učenicima, kojih je ukupno oko 560 tisuća, pozvala djecu i odrasle da zajedno učine školu ugodnim i poticajnim mjestom za učenje i život, te da se prvašiće s mnogo razumijevanja i strpljenja podupire u novom razdoblju njihova djetinjstva.

U povodu nove školske godine diljem Hrvatske organiziraju se akcije "Sigurno i vješto u prometu" kojima se odrasle, posebno vozače, upozorava na pojačan oprez na cesti. (Hina)

Uredovno radno vrijeme za rad sa strankama je ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 09,00 - 15,00 sati, te utorkom od 09,00 - 17,00 sati.

Pet dana prije zatvaranja je ispitivanjem uzoraka školjaka utvrđena veća količina biotoksina u njihovom mesu, piše Večernji list. Konzumiranje takvog mesa moglo bi izazvati probavne smetnje, odnosno proljev.

Od tada se uzorci kontroliraju svaka dva dana, a uzgajališta će se otvoriti kada dva uzorka zaredom budu negativna. Zabranjen je i promet školjkama s tog područja. U Zavodu za javno zdravstvo Istarske županije kažu kako nisu zabilježili niti jedan slučaj trovanja školjkama.

Prethodna odluka Vlade o prodaji državnih stanova po tržišnoj cijeni bila je, rekao je Sarač, nerealna te se stoga prema novoj odluci Vlade određuje polazna cijena metra kvadratnog od 5.808 kuna. Ta se cijena može umanjiti s obzirom na starost stana, položaj u zgradi, te u odnosu na to je li u gradu do 10.000 stanovnika ili do 100.000 stanovnika.

Građani koji imaju izbjeglički status bi imali 1,5 posto popusta po godini izbjeglištva, a branitelji dva posto popusta po godini provedenoj u ratu.

U Vladinoj odluci stoji da 'kupac kupoprodajnu cijenu stana može platiti odjednom u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji, ili obročnom otplatom u jednakim mjesečnim obrocima, do najduže 20 godina'. Kamatna stopa obročne otplate je četiri posto godišnje i nije promjenjiva.

Ministrica graditeljstva Marina Matulović Dropulić rekla je da se dugo spremaju na prodaju državnih stanova te da se do sada Središnja državna uprava brinula za održavanje stanova, ali da za to nisu imali sredstva. 'Ljudi tu žive godinama i nisu te stanove mogli otkupiti, tako da je ovo sad pravedno rješenje', rekla je Matulović Dropulić i dodala kako sada svi branitelji i bivši nositelji stanarskih prava imaju pravo na otkup.

Ministar obrane Berislav Rončević rekao je da je 1.900 stanova u vlasništvu MORH-a te da su već poslani zahtjevi za otkupom 1.500 stanova, piše Večernji list.

Pojasnio je da je od 815.826 potpisa utvrđeno da 92.229 uopće nemaju status birača. Čak 356.358 potpisa sumnjivo je jer se potpisnici o referendumu nisu izjasnili u izbornoj jedinici u kojoj su prijavljeni, odnosno u najbližim potpisnim mjestima.

Organizatori prikupljanja potpisa nisu poštovali zakonsku obvezu da knjige u kojima se prikupljaju potpisi moraju biti unaprijed uvezane. Osim toga, gotovo sto tisuća potpisa već je eliminirano zbog pogrešno upisanih podataka, rekao je Mlakar.

— Od ukupnog broja potpisa utvrđeno je da kod 728.359 osoba odgovaraju podaci o matičnom broju i imenu i prezimenu građana, istaknuo je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko.

Dodao je kako je utvrđeno i da se prikupljanje potpisa u više županija provodilo na mjestima koja nisu bila prijavljena, a brojna mjesta policija uopće nije mogla ni utvrditi. Kazao je i kako su utvrđeni i brojni primjeri upisivanja podataka istim rukopisom, odnosno da su tako ispisani podaci za oko 90 tisuća osoba.

Vlada će Saboru poslati samo podatke do kojih se došlo provjerom popisa, bez zaključka što će biti s referendumom, a o tome odluku neka donese Hrvatski sabor. Vlada danas šalje gole činjenice, a one su zanimljive, rekla je premijerka Jadranka Kosor.

Priznala je i kako Zakon o referendumu ima nekih praznina, zbog čega će Vlada mijenjati zakon ili izraditi potpuno novi zakon o referendumu. Posljednjim rebalansom za provedu referenduma osigurano je 170 milijuna kuna.

Vladine primjedbe su ispod svake razine, komentirao je Ozren Matijašević, koordinator sindikalnih središnjica koje su organizirale prikupljanje potpisa. Smatra da se Vlada bavi budalastim seciranjem prikupljenih potpisa u trenucima kada se raspada gospodarstvo, a većina građana jedva sastavlja kraj s krajem.

— Ako Sabor izbjegne donošenje odluke o raspisivanju referenduma, organizirat ćemo građanski neposluh i prosvjede diljem Hrvatske s ciljem raspisivanja izvanrednih izbora kako bi se smijenila vlast koja ne dopušta građanima ispunjavanje njihove demokratski izražene volje, kazao je Matijašević.

Akcija je usmjerena na zaštitu djece u prometu i sprječavanje ugrožavanja njihovih života, posebice onih najmlađih koji u prometu samostalno sudjeluju prvi put.

Dosadašnja iskustva pokazala su kako su djeca jedna od najugroženijih kategorija sudionika u prometu, bilo da se radi o prijelazu preko ulice, igri na kolniku, bilo na putu do škole ili čak kao putnici u vozilu. Trenutak neopreznosti, za najmlađe prečesto ima kobne posljedice.

U 2009. godini od 1 do 16 godina stradalo je 136 djece, od toga je jedno dijete smrtno, 13 ih je zadobilo teže tjelesne ozljede, dok je 122 djece zadobilo lakše tjelesne ozljede.

Kao sudionici u prometu (u svojstvu pješaka) stradalo je 27-ero djece, od toga: jedno dijete je smrtno stradalo, tri su djeteta zadobila teže tjelesne ozljede, dok je 23 djece zadobilo lakše tjelesne ozljede.

Na području PU istarske u 48 škola, u školskoj godini 2010/2011 u devedeset prvih razreda krenuti će 1706 djece.

I ove, kao i prethodnih godina, policijski službenici su u suradnji sa predstavnicima nadležnih tijela za održavanje cesta izvršili pregled stanja svih prometnica i prometne signalizacije u zonama škola kako bi se do početka školske godine otklonili svi nedostaci u zonama škola (obnovili ili zamijenili dotrajalu horizontalnu i vertikalnu prometnu signalizaciju).

Isto tako u suradnji s ravnateljima, pedagozima i učiteljima organizirati će se dvadeset minutna predavanja i razgovori s polaznicima prvih razreda osnovnih škola (tijekom posjeta policija će podijeliti prigodni promidžbeni materijal – drvene bojice, bojanke, raspored sati i bedževe). Glavni je cilj učenike, roditelje i učitelje upoznati s osnovnim pravilima sudjelovanja djece u prometu. Pored navedenog policija će biti nazočna na prvim roditeljskim sastancima učenika prvih razreda osnovnih škola, gdje će roditeljima ukazati na poželjna ponašanja u prometu, jer njihova djeca najčešće oponašaju njih same.

Tijekom rujna, svakog će dana, posebice u vrijeme početka i završetka nastave učenika prvih razreda, policijski službenici pojačano djelovati na prilaznim ulicama, te raskrižjima u blizini škola, kako bi dolazak i odlazak iz škole djeci bio što sigurniji.

Osim preventivnih aktivnosti policija će djelovati i represivno u zonama osnovnih škola, a prvenstveno će se nadzirati brzina, parkiranja i propuštanje pješaka na obilježenim pješačkim prijelazima.

Policija još jednom poziva vozače da u blizini škola voze s pojačanim oprezom, te minimalnom brzinom kako bi se izbjegle tragedije, jer djeca bez životnog i prometnog iskustva ne shvaćaju opasnosti koje im prijete u prometu, a roditelje moli da prilikom vožnje djece u školukoji vozila parkiraju na način da ne ugrožavaju drugu djecu, te da prilikom prijelaza ceste koriste obilježene pješačke prijelaze.

Akcija "POŠTUJTE NAŠE ZNAKOVE" trajat će do kraja rujna. 

Uspijevali su se povezivati sa središnjim informatičkim sustavom CEZIH-om uspješnije nego prethodnih dana kada su se uhodavali. Ono što je najvažnije, korisnici nisu čekali dulje nego obično i svaki je lijek izdan.

Pacijenti zasad donose i papirnate recepte u slučaju da elektroničko povezivanje ne funkcionira. Dualni sustav vrijedit će do kraja godine kada se prelazi pretežno na virtualne recepte. Papirnati se recepti ne ukidaju niti tada. Ginekolozi i stomatolozi do daljnjega će izdavati samo papirnate verzije, a vjerojatno i obiteljski u iznimnim slučajevima. 

Obilaskom ordinacija doznali smo da većina liječnika nije imala većih poteškoća sa slanjem recepata.

Kako doznajemo iz pulskog laboratorija, koji obavlja i pretrage za primarnu zdravstvenu zaštitu, uputnice za krvne pretrage stizale su uredno preko sustava CEZIH. Međutim pacijent unatoč tome još uvijek mora doći na šalter kako bi se upisao za termin vađenja krvi. Naravno, ako nije hitan slučaj pa mu se krv izvadi istog dana. Rezultate krvnih nalaza laboratorij zatim šalje putem CEZIH-a pa ih i odabrani obiteljski liječnik može odmah vidjeti. (J. ORLIĆ)

Definicija rebalansa

Rebalans je izmjena proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje i/ili povećanje u odnosu na plan proračuna donesen na početku kalendarske godine. Do njega dolazi kad se tijekom proračunske godine ustanovi da su nerealno procijenjeni proračunski prihodi ili se pojave nepredviđeni rashodi. Rebalans mogu izazvati nepredviđene okolnosti u domaćem ili svjetskom gospodarstvu, ali može biti i posljedica nesposobnosti vlade da realno planira svoje prihode i rashode.

(...)

Nešto što bi trebalo biti izvanredno i zbog čega u dobro uređenim državama znaju padati ministri financija, pa čak i čitave vlade, u Hrvatskoj je tako normalno da se s time kalkulira već na samom početku godine, pa i sam ministar financija pri donošenju proračuna najavljuje da će se problemi rješavati rebalansom, a opozicija i mediji sredinom godine čak i prozivaju vladu zbog kašnjenja s rebalansom. Istina je da hrvatske vlade redovito pripremaju i predlažu proračune za koje se od samog početka zna da nisu ostvarivi, te da stručnjaci redovito i pravovremeno na to ukazuju – npr. Ott (2008) za proračun 2009; Bronić (2009) i Bađun (2009) za proračun 2010. Vlade su, međutim, i za te godine donosile nerealne proračune, pa su 2009. nanizale čak tri rebalansa, a 2010. je deficit predviđen za čitavu godinu ostvaren već u prvoj polovici godine. Budući da u Ministarstvu financija postoje stručnjaci koji sve to znaju jednako dobro kao i navedene autorice i koji su kadri uobličiti realan i ostvariv proračun, očito je riječ o političkim odlukama (o mogućim motivima nerealnog planiranja proračuna vidi više kod Švaljek, 2009).

(...)

O rebalansima u drugim zemljama

Vrlo je teško uspoređivati učestalost i veličinu rebalansa među različitim državama, jer odlučivanje o proračunu, pa i mogućnost pojave rebalansa ovisi o brojnim čimbenicima. Primjerice, ne mogu se uspoređivati okolnosti u državama s parlamentarnim, predsjedničkim ili vestminsterskim sustavom, a značajno se razlikuju i prakse u Americi i Europi, nordijskim i nenordijskim zapadnoeuropskim te srednjoeuropskim državama. Ipak, već površnim googlanjem može se ustanoviti da je za razliku od Hrvatske, primjerice Irska u razdoblju 1996-2010. imala samo jedan rebalans proračuna i to 2009. Ako se na engleskom jeziku u Google ukuca rebalans proračuna za 2010., pojavit će se podaci o rebalansima i to za prilično „sumnjive” zemlje: Nepal, Kenija, Zimbabve, Uganda, Nigerija, Sudan, Haiti, te Rumunjska, Srbija, Bugarska, Makedonija i, naravno, Hrvatska.

(...)

Česti rebalansi državnog proračuna, te velika povećanja i smanjenja prihoda, rashoda i deficita, upućuju na nerealno planiranje i nedovoljno vođenje računa o realnim gospodarskim kretanjima. Godina 2009. bila je pogubna i za zemlje koje inače uzorno vode svoje javne financije, pa bi se dio lošeg planiranja mogao i oprostiti, ali učestali i brojni rebalansi u relativno stabilnim godinama su zabrinjavajući. Naravno, i 2009. se mogla znatno bolje planirati jer je u doba pripreme proračuna već bilo jasno da će se zbog recesijom uzrokovane smanjene potrošnje smanjiti i prihodi od poreza i doprinosa. Daljnja bi istraživanja trebala pokazati je li riječ o nerealnom planiranju, nedovoljnom vremenu za detaljne analize, prikrivanju stvarnog stanja državnih financija ili nečemu što je analitičarima zasad nepoznato. Posebice začuđuju velike izmjene relativno malih stavki poput „ostalih prihoda poslovanja”, „ostalih poreza” i slično. Nejasno je kako može postojati takva nepreciznost u planiranju prihoda od carina i dividendi da u tako značajnoj mjeri utječe na rebalans državnog proračuna.

(...)

Budući da je istraživanje pokazalo i vezu između rebalansa državnog proračuna i ciklusa parlamentarnih izbora, odnosno značajna povećanja rashoda u razdoblju uoči izbora, i s tom bi činjenicom planeri proračuna trebali računati, kad se već političari sami ne mogu obuzdati. Premda se za neplanirana predizborna povećanja socijalnih naknada, rashoda za zaposlene i razne pomoći (dotacije) općenito optužuje vlada, ministar financija trebao bi biti fiskalno odgovoran i ne popuštati takvim pritiscima.

U njegovim je rukama državna riznica iz koje se obavljaju sva plaćanja, pa bi upravo on morao grčevito braniti doneseni proračun. Ukoliko je u vladi u tome onemogućen, uvijek mu preostaje mogućnost ostavke.

Kratka povijest rebalansâ hrvatskog državnog proračuna ukazuje na loše planiranje javnih financija koje se očito vode stihijski, od danas do sutra. S takvom praksom treba prestati, stvaranjem mehanizama za dugoročnije i vjerodostojnije fiskalne politike, pri čemu valja: • izbjegavati krupne i nagle promjene u proračunskom sustavu bez pravovremenog planiranja njihovih učinaka na proračunske prihode, rashode i posljedični saldo; • poboljšati kvalitetu procjena makroekonomskih pokazatelja relevantnih za izradu proračuna; • preciznije planirati sve, pa i najmanje prihode i rashode; • usredotočiti se na kvalitetnije planiranje rashodne strane proračuna koja je stalni generator rebalansa, posebice na stalno rastuće socijalne naknade i rashode za zaposlene; • donijeti kvalitetni zakon o fiskalnoj odgovornosti i njegovim provođenjem onemogućiti povećavanje rashoda u predizbornim razdobljima.

Ove su preporuke usmjerene isključivo na kvalitetu planiranja proračuna kako bi se izbjegle potrebe rebalansa i omogućila stabilna fiskalna atmosfera i ne ulaze u suštinske fiskalne probleme previsokih rashoda, poreza, deficita i javnog duga.

Tekst se u cijelosti može pročitati ovdje.

Izvor: Institut za javne financije, www.ijf.hr

Festival se tradicionalno održava u Puli od 22. do 24. listopada u Domu hrvatskih branitelja.

Na festivalu mogu sudjelovati i izlagati hobisti, umjetnici, rukotvorci, obrtnici, tradicijske i proizvodne udruge, proizvođači suvenira i ukrasa, aranžeri, dekorateri, slikari, kipari, performeri i ostali koji su kreativni ili se tako osjećaju.

Zainteresirani se mogu prijaviti putem online obrasca na internetskoj stranici www.handmadefest.com ili zatražiti informacije putem e-maila razvoj@net.hr ili handmadefest@gmail.com te na telefon 099 818 11 00, javljaju organizatori.

Glavnina naoblake stigla je sa zapada i sjeverozapada, a mogao se zamijetiti i shelf cloud iza kojeg je zapuhala jaka, ponegdje i olujna bura! Obilna kiša pala je u Rijeci i u njenom zaleđu, dok na samom Poluotoku nisu zabilježene veće količine. Temperatura zraka osjetno je pala, uglavnom za više od 10 stupnjeva Celzija. U Gradišču je primjerice odmah nakon prolaska fronte mjereno samo 8,8°C, Trstu 9,9°C, Žminju 10,9°C, Bujama 12,5°C, Poreču 14,6°C.

U ovim trenucima sa sa zapada vedri, a ponegdje je već zasjalo i sunce. U noći se očekuje slabljenje bure stoga će temperatura zraka po kotlinama unutrašnjosti Poluotoka mjestimice pasti i ispod 5°C. U toj situaciji se ni pojava mraza se ne smije potpuno isključiti!

Adresa portala je burza.skole.hr.

Taj portal za razmjenu udžbenika omogućava komunikaciju između učenika koji žele ponuditi svoje korištene udžbenike i učenika kojima ti udžbenici trebaju, a osim jednostavne nabavke školskih knjiga i sve potrebne opreme, kao prednost burze ističe se značajna ušteda.

Specifičnost Burze udžbenika je popis svih hrvatskih škola i razreda te informacije o tome točno koje naslove je koji razred koristio prošle školske godine. Na temelju tog popisa korisnik automatski može vrlo jednostavno izraditi popis udžbenika koje nudi, stoji u priopćenju.

Naslovi unutar Burze udžbenika se biraju iz popisa udžbenika koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.

Online Burza udžbenika razvijena je na inicijativu tog ministarstva, u suradnji s CARNetom. (Tportal.hr)

Ovisnost pacijenata o bolničkim budžetima pokazala se lošim rješenjem, jer je dio pacijenata zbog ograničenih sredstava pojedine bolnice ostajao bez potrebne terapije, a liječnike se prisililo na ekonomiziranje s terapijom koja pacijentima znači život, piše Novi list.

Godine 2006. osnovan je Fond za skupe lijekove koji je s početnih 150 milijuna kuna narastao na 550 milijuna. Na listu skupih lijekova uvršteni su deseci lijekova za rijetke i onkološke bolesti te bolesti poput hepatitisa i multiple skleroze. Samo je u zadnjih nekoliko mjeseci na listu skupih lijekova uvršteno 11 novih inovativnih lijekova, što je ministar Milinović prikazao kao svoj veliki uspjeh.

’Mnogi pacijenti ni dosad nisu mogli dobiti ono što im treba, a ovim smanjenjem takvih će pacijenata biti sve više’, rekla je Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ). ’To je veliki problem i za liječnike i za pacijente, jer se već događalo da u istoj sobi leže dva pacijenta s istom dijagnozom i jedan dobije skupi lijek, a drugi ne, jer je liječnik valjda procijenio da je, kad već nema novca za obojicu, bolje liječiti mlađeg’, pojašnjava Dražić. (T)

E prema našem zakonu nema. Ali prema zakonima Europske unije ima. Pa često meso koje bi trebalo završiti u kafilerijama (spaljivanju) završi na hrvatskim stolovima.

Sugovornik u emisiji HTV-a Hrvatska uživo bio je radnik jednoga mesnog pogona. Svjedočio je što se sve radi s mesom i mesnim prerađevinama kojima istekne rok. Razumljivo, zbog straha od gubitka posla, za javnost njegov identitet ostao je skriven. Poznat je nama i USKOK-u.

Sve je prijavio još prošle godine. Obratio se MUP-u i USKOK-u, napisao im, na njihovo traženje, sve datume, zbivanja i imena umiješanih. Do danas nitko reagirao nije. Možda i zato što je mesna prehrambena industrija jedna od rijetkih industrijskih grana u kojima Hrvatska zarađuje. Kaže, to je stoga što rijetko tko doista zna što jede.

Odgovornost za to kakvo meso dobivamo u trgovinama, je li zdravstveno ispravno, prema hrvatskim zakonima, ne snosi mjerodavno Ministarstvo. Nakon veterinarske inspekcije koja jamči kakvoću i ispravnost na liniji klanja, human odnos prema životinjama i djelomice nadzire preradu, država više nema odgovornost.

U dobroj vjeri, tako, Hrvatska vjeruje proizvođačima da će ispred profita staviti interes građana.

U videozapisu na stranicama HTV-a govore glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Mladen Pavić, mr. sc. Zdenka Kocmur iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, nutricionist prof. dr. sc. Dragutin Bodakoš s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, Ružica Vazdar iz Državne sanitarne inspekcije te predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Stjepan Kušec, donosi HTV

Povećanjem trošarina na cigarete izgubit će svi u legalnom tržišnom lancu - potrošači, proizvođači, trgovina i država – pa mi nije jasna ekonomska logika te odluke, rekao je Davor Tomašković, predsjednik uprave Tvornice duhana Rovinj, na konferenciji za novinare. Zbog većih cijena cigareta, objasnio je Tomašković, na dobitku će biti šverceri i prekogranična trgovina, a taj se efekt uočava kod svakog poskupljenja.

Nakon povećanja cijene u 2008. godini, trebalo je proći godinu u pol da se legalni promet vrati na raniju razinu. U TDR-u procjenjuju da će se u 2011. godini, s povećanjem cijene od jedne kune po kutiji, broj prodanih kutija cigareta smanjiti sa 421 milijun na 417 milijuna. Unutar tih brojki, prodaja „nelegalnih kutija“ porast će sa 46 milijuna na 65 milijuna komada.
U TDR-u su izračunali da će država s većim trošarinama ostvariti neznatan rast ukupnih poreznih prihoda od cigareta (samo 24 milijuna kuna), jer će se zbog manjeg prometa smanjiti prihodi od PDV-a.

Bez povećanja maloprodajne cijene, TDR bi pritom ostvario oko 130 milijuna kuna manje prihode. Tomašković je istaknuo da će trošarinsko opterećenje u Hrvatskoj biti i veće no što su smjernice u Europskoj uniji: udjel ukupnog poreza u maloprodajnoj cijeni bit će 71 posto, dok smjernica EU iznosi 60 posto.

Ipak, dio povećanja trošarina preuzet će na sebe pa će u svakom segmentu cigareta prodavati po jednu robnu marku po staroj cijeni. Nepromijenjena će ostati i cijena Ronhilla, najprodavanijeg brenda, koji puši svaki treći pušač u Hrvatskoj. 

Radi potpore proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj, Hrvatska poljoprivredna agencija, kao institucija koja godinama djeluje upravo na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji i u čijem sastavu djeluje Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno Savjeta za praćenje stanja u sektoru mljekarstva koje djeluje pri Ministarstvu i nakon niza razgovora i konzultacija s proizvođačima, prerađivačima i sa stručnjacima upućenima u naše stočarsko mljekarske prilike, pokrenula je aktivnosti za uvođenje znaka Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka s hrvatskih farmi, kao i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka s hrvatskih farmi.

Glavni cilj ovog projekta je promotivnom kampanjom domaće proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda proizvedenih od mlijeka na hrvatskim farmama osigurati povećanje potrošnje tih proizvoda uz istovremeno povećanje proizvodnje mlijeka na hrvatskim farmama.

Daljnji razvoj sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj ovisi ponajprije o još jačoj povezanosti proizvođača mlijeka, prerađivačke industrije i potrošača, a budućnost nam je svima vezana uz osiguranje kvalitetne i prepoznatljive hrane.

Cjelokupni sektor proizvodnje mlijeka u Republici Hrvatskoj kao specifičan i prepoznatljiv zaslužuje posebnu oznaku na ambalaži mliječnih proizvoda. Potrošačima želimo pružiti mogućnost da kupnjom proizvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi kupe kvalitetan, prepoznatljiv i cijenom konkurentan proizvod proizveden u Hrvatskoj, te da i na taj način podrže razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka. Stvaranjem prepoznatljive oznake Mlijeko hrvatskih farmi na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda šaljemo potrošačima jasnu poruku o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvatskih farmi.

Jedinstvena i prepoznatljiva oznaka kojom se označavaju domaći poljoprivredni proizvodi, a s ciljem povećavanja i potrošnje i proizvodnje istih, česta je pojava u zemljama Europske unije, a cjelokupnu organizaciju oko pravilnog korištenja Znaka obično preuzima neka od institucija zadužena za kontrolu kvalitete tih proizvoda. Stoga je jasno zašto kontrolu korištenja Znaka obavlja HPA, u čijem sklopu djeluje i Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, u kojem se pored redovitih mjesečnih kontrola kvalitete mlijeka svih isporučitelja mlijeka, sabiru i podaci o cjelokupno otkupljenim količinama mlijeka u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska poljoprivredna agencija propisanim Pravilnikom i uvjetima o stjecanju prava na korištenje znaka ima razvijen sustav kontrole korištenja Znaka Mlijeko hrvatskih farmi.

Do sada su održane dvije sjednice Savjeta za provedbu procedure korištenja Znaka te je pristiglo ukupno 22 zahtjeva i ukupno je 431 proizvod dobio Odluku odobrenja za korištenje Znaka „Mlijeko hrvatskih farmi“. Ugovor je potpisan s 17 mljekara, među kojima su sve vodeće koje inače otkupljuju oko 90% svih količina mlijeka proizvedenih u Republici Hrvatskoj.

U tijeku su pripreme za treću sjednicu Savjeta, koja će se održati na jesen za koju je interes mljekara ponovno veliki te se očekuju Zahtjevi za nove mljekare i proizvode koji će biti razmatrani na sjednici. Također se na jesen očekuju i prve procjene o potrošnji proizvoda sa Znakom.

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otkupljeno ukupno 675.289.053 kg mlijeka.

Uvjeti korištenja Znaka kao i korisnici Znaka mogu se vidjeti na www.hpa.hr. kao i u Odjelu za tržište i marketing poljoprivrednih proizvoda Hrvatske poljoprivredne agencije koji provodi i prati provedbu projekta. 

Malo će svježije biti na uskom obalnom pojasu zbog djelovanja mora te u gorskim predjelima. No, čini se da vrućinama stiže kraj.

U subotu će naše krajeve zahvatiti hladna fronta uz prolaznu, vjerojatnije ne obilnu kišu. Krajem će dana zapuhati bura s kojom se očekuje i pad temperature tako da će se idućih dana maksimalne dnevne vrijednosti kretati većinom od 23 do 26°C. Past će i jutarnje temperature koje će uz vedru i tihu noć u unutrašnjosti Istre svakako pasti ispod 10°C. Iz priložene se animacije može isčitati izraženiji pad temperature u periodu od petka do ponedjeljka.

Bartulja je jedna od najpoznatijih, ako ne i najpoznatija pučka fešta u Istri. Nekad se održavala na dan Sv. Bartula 24. kolovoza, ali je već dugi niz godina tradicija da se održava posljednje subote u mjesecu, odnosno nekih desetak godina unazad fešta je u petak i subotu.

Sve počinje već u četvrtak tradicionalnom biciklijadom „Tour po Žminjštine“. Start ove utrke biti će u 15:30 u Žminju kod škole. Sudjelovati mogu svi, bez obzira na dob i spol. Kotizacije za utrku nema. Dječji program se nastavlja i navečer, iza 21 sat kod Kaštela sprema se dječji program uz dječje animatore.

Lady Luna napraviti će dobar štimung u petak navečer iza Kaštela. No sve je to samo uvod za glavnu gošću večeri. Do jutra će Vas na istom mjestu svojim hitovima zabavljati Jelena Rozga.

Subota je tradicionalno rezervirana za sajam. Biti će tu sajam pasa i domaćih životinja, pa sve do sajma starih poljoprivrednih strojeva. Popodnevni kulturno umjetnički program počinje u 17 sati. Nastupiti će Limena glazba Višnjan, Folklorno društvo „Cere“, Osnovna škole Vladimir Gortan, te dječji vrtić „Rapčići“ i gosti.

Glavna fešta tradicionalno je na rasporedu u subotu navečer. Izvrsna zabava iza Kaštela uz Koktelse i Zlatka Pejakovića potrajati će do ranih jutarnjih sati. 

Vlada je odlučila povećati nefiksni dio trošarina na cigarete s 30 na 33 posto, što je povećanje od jedne kune, ali ministar financija vjeruje kako to ne mora značiti povećanje cijena u maloprodaji jer proizvođači i uvoznici mogu naći unutarnje rezerve.

Slično je i s povećanjem cijena bezolovnog benzina na koji su trošarine povećane za 25 lipa po litri što uz PDV znači povećanje cijena od 30 lipa po litri. To znači da bi njegova cijena sa sadašnjih 8,17 kuna skočila na 8,47 kuna. (J. Ma., G. Ga.) 

Zadovoljni smo što se rebalansom nisu dirale plaće niti socijalno ugrožene kategorije građana, istaknuo je predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić dodavši da nisu dokraja zadovoljni jer Vlada nije uvela porez na dobit banaka i imovinu bogataša.

Odbacio je ocjene da se radi o "kozmetičkom rebalansu" ustvrdivši da se takvim modelom rebalansa štiti većina građana. Sindikalci su stoga ogorčeni naslovnicom današnjeg Jutarnjeg lista na kojoj se zbog odluke o rebalansu tvrdi da se Hrvatskoj dogodio "Crni ponedjeljak" (asocijacija na "Crni utorak" kojim je počela Velika depresija u prošlom stoljeću). (Hina)

Uz konstataciju da HUP nije sudjelovao u izradi rebalansa i da ga je danas primio na znanje, član Izvršnog odbora HUP-a Ivica Mudrinić ocijenio je da rebalansom "nije došlo do promjene ekonomske politike" te da je riječ o produžetku dosadašnjeg stanja, odnosno djelomičnom uravnoteženju proračuna povećanjem trošarina.

"Vlada je nešto uštedjela u svojim troškovima, međutim i dalje se zadužujemo da bismo financirali tekuće poslovanje države" rekao je Mudrinić u izjavi novinarima nakon sastanka održanog u Banskim dvorima.

Kaže da je to očekivano s obzirom da je prostor za manevar sužen jer su proteklih godina propuštene sve prilike da se provedu reforme i smanji potrošnja.

"U ovom trenutku to je tehnički ispravno, ali ne signalizira nikakav zaokret. Nadamo se da će se Vlada ozbiljno pozabaviti podizanjem investicija kako bismo dinamizirali gospodarstvo i stvorili barem početak rasta i oporavak gospodarstva", kaže Mudrinić.

Upitan kako komentira povećanje trošarina, rekao je kako je svako oporezivanje nedvojbeno opterećenje, ali da je dobro što se vjerojatno neće povećati trošarine na dizel koji je ključno gorivo za gospodarstvo.

Predsjednik HUP-a Damir Kuštrak kaže da je sreća što nije došlo do povećanja poreza, barem ne drastičnog.

Dodaje kako se danas najviše razgovaralo o potrebi da Vlada podrži privatne investicije.

Privatne investicije su jedine koje, uz razumnu javnu potrošnju, mogu izvući zemlju iz krize, smatra Kuštrak.

Hrvatska bi Vlada na današnjoj sjednici trebala utvrditi prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i uputiti ga Hrvatskom saboru. (Hina)

Prema cjeniku objavljenom na Ininim internetskim stranicama, benzin euro V kvalitete, eurosuper BS 95 i super plus 98 jeftiniji su za 15 lipa odnosno 1,8 posto i stoje 8,17 kuna po litri (do sada 8,32 kune po litri), a super 95 jeftiniji je za 13 lipa po litri i prodaje se po osam kuna (do sada 8,13 kuna po litri).

Cijene dizelskih goriva ostale su iste - dizelsko gorivo euro V kvalitete, eurodizel BS stoji 7,91 kunu po litri, dizel 7,71 kunu po litri, loživo ulje ekstra lako prodaje se i sljedeća dva tjedna za 5,20 kuna, a plavi dizel za 4,77 kune po litri. (Hina)

Zamrzavanje plaća trajalo bi, najvjerojatnije, dvije godine i služilo bi, čulo se na sastanku, stabilizaciji gospodarskih prilika u zemlji, ali i stabiliziranju cijena koje su počele rasti.

Na sastanku premijerke Jadranke Kosor sa svim ministrima, čelnicima stranaka vladajuće koalicije, partnerima u parlamentu iz redova nezavisnih zastupnika i saborskim dužnosnicima (osim Luke Bebića koji je na putu), odbačena je ideja o povećanju PDV-a, te o uvođenju poreza bankama.

- Ništa se dramatično nije dogodilo na sastanku o rebalansu, iako su najave bile takve, rekao nam je jedan od sudionika sastanka koji je želio ostati anoniman.

Prema tom izvoru, na sastanku nije bilo oštrijih sporova i povišenih tonova, dok su glavni ljudi države naglasili da je «situacija ozbiljna, ali ne i dramatična». Šefovi HSS-a i SDSS-a, Josip Friščić i Milorad Pupovac, složili su se s mjerama, iako nije donesen zakon o porezu bankama koji su tražili.

Kao kompromisna mjera najavljeno je da će Vlada na sljedećoj sjednici donijeti zaključak o tome da se održi sastanak s bankama, pred koje će se staviti sasvim određeni zahtjevi. Kako se doznaje, od banaka će se tražiti smanjenje kamata za gospodarstvo, te veće investicije u zemlji. Uvođenje poreza za banke moglo bi opet doći na red za raspravu bude li potreban novi rebalans proračuna.

Koalicijski partneri složili su se da je zamrzavanje plaća u javnom sektoru i mirovina nužno na duži rok, ali neće biti njihova smanjivanja. Nijedan koalicijski partner nije se usprotivio zamislima o «zamrzavanju» prihoda državnim i javnim službenicima, odnosno umirovljenicima. Preciznije brojke o budućim uštedama nisu iznesene.

Sudionike sastanka, koji je potrajao tri i pol sata, ministar gospodarstva Đuro Popijač informirao je o stanju brodograđevne industrije i prodaji brodogradilišta. Što se tiče pulskog «Uljanika», Popijač je ponovno rekao da za njega nije bilo ponuda. (D. GRAKALIĆ)

Cilj ovog događanja prvenstveno je poticanje na kreativno stvaralaštvo, afirmacija umjetnika te pružanje prilike za izlaganjem rukotvorina iz svih umjetničkih sfera. U sklopu Art Days-a, održati će se i brojna popratna događanja, poput performansa te plesnih i glazbenih koncerata. 

Program:

Srijeda, 25. kolovoza

21:30
Kod špine
Labin Stari grad
Ulaz: 30 kuna

Najavni koncert:
Kočani orkestar
/Makedonija/

Četvrtak, 26. kolovoza

19:00 - 23:00
Starogradska jezgra
Labin Stari grad
Izložbe umjetnika:
Art Show.Off

20:00
Kod špine
Labin Stari grad
Umjetničko otvaranje
Art Days.a

20:15
Starogradska jezgra
Labin Stari grad
Interaktivni umjetnički performans:
Umjetnost na djelu (Koncept: Jelena Batelić, Mario Gigović Režija: Mario Gigović Adaptacija: Jelena Batelić )

21:30
Kod špine
Labin Stari grad
Rock Koncert:
Izvođači ostaju iznenađenje!  

Petak, 27. kolovoza

17:00 - 19:00
Kod špine
Labin Stari grad
Radionica za sve:
Capoiera

19:00 - 23:00
Starogradska jezgra
Labin Stari grad
Izložbe umjetnika:
Art Show.Off

21:30
Kod špine
Labin Stari grad
Sportski performans:
Freestyle football

21:45
Kod špine
Labin Stari grad
Plesni performans:
Breakdance with USB CREW

22:00
Kod špine
Labin Stari grad
Plesna atrakcija:
Art Dance (Pula)
22:30
Kod špine
Labin Stari grad
Koncert  

Subota, 28. kolovoza

17:00 - 19:00
Kod špine
Labin Stari grad

Radionica žongliranja:
Poi i vatreni lonci!

19:00 - 23:00
Starogradska jezgra
Labin Stari grad

Izložbe umjetnika:
Art Show.Off

21:30
Kod špine

Labin Stari grad
Završni koncert 

Crkva je, kao i ostale vjerske zajednice, neprofitne udruge i slične institucije, oslobođena PDV-a. No, taj dio odnosi se samo na neprofitni dio prihoda, dok bi se na sve na čemu ostvaruje profit trebao obračunavati porez na dodanu vrijednost. U praksi to znači još jednu novost, a to je da će crkvene institucije za usluge morati ispostavljati – račune.

Prekid plaćanja u gotovini

– Neće biti računa za misu zadušnicu ili potvrdu za krizmanika, jer se ne radi o profitnoj djelatnosti. Međutim, svatko tko iznajmljuje neki crkveni prostor, prodaje svijeće i slično, trebao bi biti u sustavu PDV-a – objašnjavaju iz Crkve.

Svatko čiji prihod prelazi godišnji iznos od 80.000 kuna trebao bi biti u sustavu PDV-a. Crkvi je zanimljiv ovaj sustav jer oni već plaćaju porez na dodanu vrijednost kao tzv. krajnji korisnici (kao i većina građana) i nemaju pravo na odbitak PDV-a.

– To se osobito osjeti kod obnova i gradnji crkvi i drugih objekata, gdje nam iskazani PDV na računu ne znači ništa. Da smo u sustavu PDV-a, imali bismo mogućnost njegova odbitka kao pretporeza i na taj bismo način uštedjeli tih 23 posto jer bi račun bio manji upravo za taj postotak – kažu nam u Crkvi.

U Crkvi su svjesni da takav zahvat ima i drugu stranu medalje, a to je porezni nadzor i prekid plaćanja u gotovini.

Dosad bez popusta

– Nismo zbog toga dosad imali poseban tretman, tj. značajnije popuste. Štoviše, mnogi nas zahvati, poput restauracija kipova, slika i dijelova građevina, stoje i peterostruko više nego druge. Takvi se poslovi rijetko traže, pa doslovce padnete u nesvijest kad vam ispostave račun – kažu u Crkvi, dodajući kako ipak u većini slučajeva kod kupnje materijala za obnovu ili izvođenja radova dobivaju dodatni popust upravo zato što je riječ o zahvatu na crkvenom objektu.

Biskupi još nisu razmatrali ulazak u sustav PDV-a, ali prema našim informacijama, na tu novost gledaju s priličnim odobravanjem. Odluče li se za PDV, pretpostavlja se da će ga Crkva početi obračunavati od 1. siječnja 2011.

Za mise krštenja i sprovode - ništa se ne mijenja

Crkva nema obvezu izdavati račune. Tako npr. prema taksovniku Varaždinske biskupije stipendija za recitiranu misu iznosi 50 kuna, za pjevanu 130. Vjenčanje s obavljenim "postupkom za ženidbu" i poukom iznosi 300 kuna, dopuštenje za ženidbu izvan vlastite župe s obavljenim "postupkom za ženidbu" i poukom (otpusnica) stoji 250 kuna, a dopuštenje za sklapanje ženidbe izvan župe bez pouke i "postupka za ženidbu" je 50 kuna, dok je samo vjenčanje zaručnika iz druge župe bez "postupka" i pouke, 100 kuna. Sprovod iz mrtvačnice je 300 kuna. Sveta potvrda iznosi 100 kuna, a krsni, vjenčani i smrtni list je 30 kuna.

Za sve ostale usluge, uđe li u sustav PDV-a, Crkva će morati izdavati račune s obračunatim PDV-om, piše Večernji list.

Što je u prethodnom sustavu bio plan i mjere ekonomske politike, uključivo savjetovanje u Opatiji, u današnjem, tržišnom, sustavu privređivanje je proračun. Davno je pokojni Jakov Sirotković napisao:

„Plan je osnovno sredstvo i instrument ekonomske politike.“

Ovom nije potrebno bilo što dodati.

Iz navedene definicije plana/proračuna jasna je ocjena rebalansa plana/proračuna, i glasi: nosioci ekonomske politike nisu prilikom sastavljanja proračuna izvršili analizu, dijagnozu, prognosu. Ili, što je isto, analiza, dijagnoza i prognoza nisu učinjene na primjeren način. Kako se radi o predviđanjima od godine dana, a nije se dogodio nikakav nepredvidivi eksces, postavlja se niz neugodnih pitanja od kojih ni jedno nije, blago rečeno, ugodno.

Iz iznesenog slijedi pitanje ako se je pogriješilo prilikom sastavljanja ovogodišnjeg proračuna da li su spoznaje o razlozima odstupanja ispravno identificirane i što će rebalans proračuna promjeniti kako se ne bi „dogodio“ još koji rebalans. Ako je moguće bar spekulativno odgovoriti na to pitanje, prateći komentare oporbe i ekonomskih analitičara, rebalans proračuna svodi se na „krpanje“ rupa kako bi se održao socijalni mir. Naglasci kojji su se proteklih dana mogli čuti i u tiskovinama pročitati pozivaju sve moguće i nemoguće čarobnjačke i ine osobitosti od kojih je priziv inflacije najdramatičniji i, prema mom mišljenju, dramatično zabrinjavajući.

Postoje zagovornici kako ne bi valjalo povećavati cijene energenata, hrane, itd., s jedne strane, i, s druge strane, kako bi valjalo povećati poreznu presiju imućnima i tako nadoknaditi gubitke zbog „zamrzavanja cijena“. Ti i takvi prijedlozi su u najboljoj maniri prethodnog sustava kada se je inflacija pokušavala, neuspješno, „zauzdati“ kontrolom cijena. I dok je u prethodnom sustavu ponekad kontrola cijena bila moguća i poželjnja u tržišnom načinu privređivanja to je dopušteno u posebnim slučajevima kao što je bio Drugi svjetski rat. Osim toga ne valja gubiti iz vida da je u vrijeme domovinskog rata formiranje cijena bilo kontrolirano u najmanjoj mogućoj mjeri. Drugim riječima, prihvatila se je galporajuća inflacija, sijećanja i negativni satav prema prethodnom sustavu i politici time se je jasno ispoljavao.

Studenti prve godine ekonomskog fakulteta znaju da način formiranja cijena determinira svekolike odnose u procesu reprodukcije i to ne samo kratkoročno jer, putem alokacije akumulacije, određuje gospodarsku budućnost odnosne zemlje. Prema tome, kratko rečeno, bolje je povećati cijene energenata, hrane, itd. Nego održavati niski nivo cijena i povećati potrošnju odnosnih dobara usluga. Ekonomska interpretacija je poznata i nije ju potrebno posebno iznositi.

Druga priča koja je prisutna u javnosti jest naglašavanje uspjeha turističke sezone što gospodin Bajs, to svakako valja reći, relativizira iako ne skriva optimizam. Istovremeno probleme koje nam donosi ovogodišnje stanje u poljoprivredi „prelaze“, po starom dobrom običaju, u zaborav.

Pitanje svih pitanja je da li se rebalans proračuna donosi u ozračju postojeće ili nove ekonomske politike. Ukoliko se radi o nastavku postojeće ekonomske politike, sve izjave vladajućih i oporbe upravo to potvrduju, tada je pitanje kako pokriti „crne rupe“ u proračunu i nastaviti priču koja se priča već 17 godina. Ukoliko se radi o novoj ekonomskoj politici tada je prije svega potreban dogovor o modelu koji je u ovom trenutku, imajući u vidu resurse/ograničenja, najprimjereniji. Odgvor na to pitanje nije jednostavan, s jedne strane, i, s druge strane, nakon prihvaćanja modela potrebno je identificirati provedbeni kapacitet zemlje prvenstveno u socijalnom pogledu što pretpostavlja suradnju umjesto dosadašnjeg neprijateljstva na relaciji pozicija – opozicija. Nova ekonomska filozofija znači preispitivanje postojeće participacije države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda. Nije nikakva mudrost utvrditi da će se ona smanjiti, što otvara pitanje gdje i kojom dinamikom, te koji je cost-benefit odnos jednog u odnosu na neka druga rješenja. Ova rečenica jasno pokazuje da se rebalans nemože utemeljeno pripremiti u vrijeme ljeta već je to vrlo složen i zahtjevan potez koji zahtjeva angažman svih koji mogu doprinijeti najboljem mogućem riješenju.

Da je stvar ozbiljna dovoljno se je podsjetiti na nedavnu izjavu HNB-a po kojoj ona nije oduševljenja uvođenjem poreza na poslovanje banaka. Obrazloženje je zabrinjavajuće. Naime, u izjavi se ističe da bi uvođenje poreza na poslovanje banakaq usporilo ili čak zaustavilo smanjenje kamatnih stopa kao da postojeće nisu već nedopustivo visoke. Nadalje se ističe da bi banke u stranom vlsništvu prenijele dio svog kreditnog potencijala na druga tržišta što znači da im implicite i eksplicite priznajemo pravo na ekstra profit[1]. Pri tome gubimo iz vida da je kreditna aktivnost banaka donijela hrvatskom društvu ne male probleme kreditirajući stanovništvo i ignorirajući gospodarstvo. Kada sam prije petnaestak godina, kada su se domaće banke sanirale i takve prodavale stranim bankama, pisao o opasnotima koje može zadesiti hrvatske društvo ukoliko internacionaliziramo bankarski sustav bio sam ušutkavan kako tržišni model privređivanja nema nacionalne boje već profitnu logiku a Hrvatska će, shodno tadašnjim tvrdnjama, dinamizirati svoj razvoj i tako „iskoristiti“ kreditni potencijal stranih banaka na najbolji način. Premijer Pahor postavio je na dnevni red problem Nove ljubljanse banke i njenog dolaska u Hrvatsku. Ukoliko stvarno nije važno u čijem su vlasništu banke zašto bi slovenski premijer nama prijateljske i susjedne zemlje toliko inzistirao na tom problemu kada je tek nedavno uspostavljen dijalog o rješavanju graničnih pitanja koji su imali i svoju međunarodnu diplomatsku crtu.

Ovo je samo dio priče koji valja imati u vidu prilikom ocjene/procjene prijedloga promjena. Iako sam sličnih tekstova na ovu temu napisao na desetke smatrao sam nužnim da neke misli ponovim kako bih jasno identificirao postojeću politiku sindikata koji, svjesni teškog socijalnog stanja, traže nemoguće naprosto zato jer nema materijalnih resursa koji bi mogli pokriti njihove zahtjeva. Ovo nikako ne znači da socijalni problemi nisu dramatični. Ovo samo znači da se je postojeće stanje gradilo od Antiinflacijskog programa iz 1993. Godine i svi negativni kumulatori nemogu i neće biti izbrisani potezom spužve. Inzitiranje sindirkata otvara poziv vladajućim da pozovu MMF i tada će priča biti dramatično drugačija od postojeće. Osim toga sindikalni čelnici mogli bi se prisjetiti što je Hrvatska sve prihvatila kada smo radili po dikatatu MMF-a. Nije slučajno Rohatinski protiv i nije slučajno da je pokušao labavijom monetarnom politikom pomoći. Da li je to bilo dovoljno ili nije drugo je pitanje. Međutim, centralna je banka bar učinila nešto da spriječi dolazak MMF-a. Vlada uglavnom na deklarativnoj razini, a sindikati su postali revolucionarni. Poduzetnici, oni koji prežive, znaju da će im naredno razdoblje, bar kada je u pitanju ekonomska politika, konačno donijeti proaktivnu ekonomsku politiku.

[1] Kao što je studentimaekonomije poznato strani vlasnici ne ostvaruju profit samo preko financijskog rezultata. Daleko je značajnije utanjenje profita putem politike cijena. Tako npr. Ako banka majka plasira svojoj kćerki kredit za 5 umjesto 4%, dakle za 1% više od fair cijene tada će banka majka ostvariti dodatni prihod, profit, koji će se identificirati kao trošak u računovodstvu banke kćeri.

Otežano se i u koloni vozi autocestom A1 od čvora Posedarje do tunela Svetu Rok u smjeru Zagreba.

Na autocesti A1 na naplati Lučko na izlazu s autoceste prema Zagrebu kolona vozila duga je oko 11 km dok se na ulaz čeka do 5 minuta.

Na A2 Zagreb-Macelj gužva je u smjeru Slovenije pa se pred naplatom Trakošćan vozi u koloni dugoj oko 4 km zbog čega se promet preusmjerava sa čvora Krapina na državnu cestu D1 prema graničnom prijelazu Lupinjak.

Promet je pojačan i na A3 Bregana-Lipovac i na A4 Zagreb-Goričan.

Na Istarskom ipsilonu prema graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija vozi se u koloni dugoj oko 26 km, a pred naplatom Mirna u koloni dugoj oko 6 km.

Tijekom dana zastoji su mogući u blizini turističkih središta na Jadranu i u Istri, u blizini trajektnih luka i pristaništa, kao i na dionicama na kojima su u tijeku radovi u unutrašnjosti.

Pojačan je putnički promet na svim graničnim prijelazima u Istri i na riječkom području, kao i na Bregani, Staroj Gradiški, Goričanu i Macelju (čekanja 40 min) u oba smjera.

Trajekti plove prema redu plovidbe. (Hina) 

Josipović je na Tuerkov poziv došao u Ljubljanu kako bi zajedno s njim poslušao koncert simfonijskog orkestra Marijinskoga kazališta iz Sankt Peterburga, koji slovi za jednu od središnjih institucija ruske nacionalne kulture.

Hrvatski je predsjednik na koncert pozvan kao privatna osoba i kao ljubitelj glazbe i skladatelj, zato službenih razgovora nije bilo, ranije je objašnjeno novinarima iz ureda slovenskog predsjednika.

Predsjednik Tuerk je novinarima pred početak koncerta rekao da je zadnjih mjeseci razvoj odnosa među dvije države vrlo pozitivan, a hrvatski je predsjednik također rekao da su odnosi sve bolji.

"Današnji susret doživljavam s velikim veseljem. Ne samo da sam se opet susreo s predsjednikom Tuerkom, već se kao i on veselim umjetničkom događaju", rekao je Josipović prije koncerta. (Hina/STA)

Pojačan je promet i na dionici autoceste Zagreb-Karlovac posebice na izlazu Lučko.

Kraći zastoji su mogući duž Jadranske magistrale (D kraj turističkih središta, te na cestama gdje su u tijeku radovi. Opreznije treba voziti po mjestimice mokrim i skliskim kolnicima od kiše u Gorskom kotaru, Istri i Hrvatskom primorju.

U povodu blagdana Velike Gospe, za teretna vozila najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona bit će zabranjen promet na važnijim državnim cestama danas od 15 do 23 sata, u subotu od 4 do 14 sati, te u nedjelju, na sam blagdan, od 14 do 23 sata. Zabrana nema na autocestama, kao i na Ličkoj magistrali (D1). (Hina)

U seriji koncerata „Zvijezde u Kaštelu“ gostuju dva predstavnika dalmatinske pjesme,nepopravlji romantičar i jedan od najboljih glasova na hrvatskoj glazbenoj sceni Tedi Spalato uz legendarnu splitku Klapu Iskon.

Tedi Spalato je svakako jedan od najboljih izvođača dalmatinskog melosa, umjetnik cijelim svojim bićem, a kroz njegove pjesme kao da možete osjetiti sol, more, ...gradele, Dalmaciju...

Njegovi koncerti uvjek su nešto posebno, melem za dušu, odmak od svakodnevnog stresa, trenutak za opuštanje i uživanje. U pratnji svog benda provesti će nas kroz vrijeme i prostor, izmamiti osmijeh na lice i glas iz grla.

Klapa Iskon, ti divni splitski fakini, čarobnih glasovnih mogućnosti, izvesti će za nas najbolje od klapske pjesme. Klapa je to koja je nekonvencionalna i koja je nastupala uz najveća imena hrvatske glazbe. Najbolje od tih hitova imati ćemo prilike čuti i pod Kaštelom...

Tedi Spalato i Klapa Iskon u toploj ljetnoj noći pod Kaštelom u Savičenti.
Koncert za sladokusce upravo za kraj ljeta…

Pokrovitelj koncerta:
Općina Svetvinčenat

Pretprodajna mjesta:
TZ Općine Svetvinčenat
Dallas Music Shop, Rijeka
Centar CD Shop, Pula
Music Shop Link, Rovinj
Frizerski Salon AS, Pazin
Agencija Vozila, Labin
Foto Festival, Buzet

Cijene ulaznica:
100kn stajanje
120kn sjedenje
180kn VIP

ONLINE:
http://www.ticketpro.hr/
http://www.kulturaplus.com/

Rezervacije karata i informacije:
http://www.vozila.hr/ i 052/ 853-333 

Okupljanje počinje u 15 sati na parkiralištu kod Pazinke (izlaz iz Žminja prema Rovinju). U 18 sati bikeri kreću na đir po Istri. Nakon što se vrate počinje počinje prava zabava. U odličnoj glazbenoj večeri, nastupiti će Junkers 5, Le monde i glavne zvijezde večeri, riječka grupa Let 3.

Napomena: U slučaju kiše koncert će se održati pod velikim šatorom. 

Nedavno sam primio poziv jednog dugogodišnjeg frenda koji je eto ispunjavao online IQ test i kad je stigao do kraja dobio je poruku u kojem mu objašnjavaju da na određeni broj pošalje određeni kod koji je generiran na završetku IQ testa te da će dobiti poruku, a koja će se naplatiti oko 12 kuna. On je odlučio ostaviti 12 kuna i provjeriti svoje rezultate. Radi se o programeru, inovatoru, čovjeku koji svakodnevno radi i živi sa računalima, kao i ja, tako da nisu samo informatički laici oni koji budu dio takvih priča.

Ono što je slijedilo je nadalje čista je prijevara. Naime, 3 puta tjedno dolazile su mu SMS poruke “idiotskog” sadržaja, dakle jeftine ponude poput “Free Viagra and Cialis” samo nisu bile ljekarske tematike, uz, naravno, prateći link. Od samog početka on je iste brisao i nije reagirao. A jebiga, još jedan spamer.

Otišao čovjek na godišnji u Njemačku. Poruke su mu i dalje stizale, tri tjedno. Kako je korisnik prepaid usluge ostao je prilično začuđen što je nedugo nakon obnove računa ostao bez kuna na istome. Naime, dotična tvrka pošiljatelj mu je za svaku neželjenu/spam poruku uzimala 12,2 kune. S time da kad je bio u Njemačkoj tih 12.2 kune je bilo znatno uvečano od strane njegovog pružatelja usluga jer se ista šalje vam granica Hrvatske.

Njegov pružatelj mobilnih usluga, kao i u većini slučajeva, pere ruke od toga te mu “nažalost” ne može pomoći jer to nije u njihovoj nadležnosti. Ok, možda nije to njihova krivica, ne direktno, ali ipak ono najmanje što su mogli učinit je stati na stranu svog korisnika i pomoći mu barem dobrim savjetom. No, nisu to učinili, naprotiv, iz osobnog iskustva znam, budu vrlo bezobrazni prema korisniku što sam često i sam doživio. Rezultat svega će vjerojatno biti promjena mobilnog operatera.

Vratimo se na temu. Poslao mi je SMS sadržaj koji se naplaćuje 12,2 kune čisto da probam istražiti i vidjeti o čemu se radi. Trebalo mi je nepunih 5 minuta da saznam da se rado o upravo onome što sam i na početku posumnjao, tvrtci čija je djelatnost “mužnja” love nesuđenim korisnicima.

Radi se o Skill2thrill.com stranici koja ima multi-jezičnu ponudu. Na službenim stranicama mikakvih konkretnih podataka o njima nema, postoji jedan 01 xxxxxxxx telefonski broj i dva SMS broja putem kojih se komunicira. Naravno, gore je u obliku jeftinog i neuglednog FAQa navedeno upravo sve o čemu mi se frend žalio. Cijena poruka, tri poruke tjedno, IQ test, ljubavni kalkulator i sva ostala smeća koja svaki razuman čovjek bude zaobilazio u velikom krugu.

Ono što je žalosno, a ujedno i protuzakonito je što su oni bez pojašnjenja uzeli čovjeku nekoliko stotina kuna bez da on to zna. Naravno, njegova greška je što nije temeljito išao proučavati ono u što se upušta. Sad sam toliko frustriran da ću reći: Pa pička ima materina! Isprike unaprijed. Pa zar ja kad idem kupovati kruh moram proučavati sastav svake štruce?

Uglavnom, pronašao sam način na koji se gase pretplate, sve je navedeno na stranicama, također i postoji telefonski broj koji je prijavljen ni manje ni više, već NTH Media d.o.o, dakle Kunolovac, Nova lova i slično. Njihovo koketiranje s onom stranom zakona je svima jasno.

Uglavnom, sve se svodi na slijedeće, korisnik je jedini i isključivi krivac jer: postoji web stranica na kojoj je cijeli “sustav” objašnjeni, postoji način za odjavu sa servisa, postoji korisnička služba za pritužbe, sve to postoji, samo ti više ne postojiš (malo sam si posudio Urbanov stih).

Stanovita tvrka i iste žive upravo od love koju zgrču putem “prisilno prodanih” usluga ili uslugama koje šalju bez znanja korisnika. Zakon im to dozvoljava, što je ono naj žalosnije u toj cijeloj priči. Isto kao i kod dizanja kredita, banke vam rade sve što žele pa tako i ovdje, država i zakoni za koje odvajamo svakodnevno naš novac nas ni ovdje ne štite.

Popularni «crni penny» ušao je u legendu kao prva poštanska marka ikad izdana. Ova marka proizašla je iz velike poštanske reforme koju je 1837. godine predložio Sir Rowland Hill, a kojoj je bio cilj jednostavnija i jeftinija manipulacija poštanskim pošiljkama. Do tada se poštarina naplaćivala ovisno o udaljenosti i količini papira (tj masi) pošiljke. Da stvar bude gora, primalac je plaćao poštarinu, te je zbog visokog iznosa on često odbijao platiti potreban iznos. Uz to naplata poštarine bila je često objektom prevare na štetu pošte ne samo od strane pošiljaoca ili primaoca već i od strane poštanskih službenika. Hill je 1837. predložio jedinstvenu tarifu od 1 penny za bilo koje odredište u Engleskoj, te naplatu poštarine unaprijed od strane pošiljaoca, što bi se potvrđivalo lijepljenjem poštanske marke, kao dokaza da je poštarina plaćena. Njegov prijedlog odobrio je parlament 1839. godine i reforma je provedena već u proljeće slijedeće godine.

Prva poštanska marka sa likom kraljice Victorije tiskana je u arcima od 240 komada (20 redova po 12 maraka koje su u donjem uglu označene slovima, tako da je moguće odrediti poziciju marke u arku : primjerice «CG» znači da se radi o 3. redu i 7. poziciji) Cijeli jedan arak stajao je tadašnjih 1 funtu, a valja reći kako se niti jedan cijeli arak nije očuvao, a kako sakupljača u to vrijeme nije bilo, marke su se potrošile a čak i manji dijelovi arka poput četveraca predstavljaju priličnu rijetkost!

Budući da je Engleska bila jedina zemlja sa poštanskom markom, naziv države nije bio naveden na marci. Tu je privilegiju Svjetski Poštanski Savez dao Ujedinjenom Kraljevstvu te ono Velike Britanije i danas u sebi sadrži i siluetu aktualnog monarha.

Ideja o poštanskom pre-paid, u stvari, nije izvorno britanska, slične su inicijative postojale u onodobnoj švedskoj i Austro-Ugarskoj, poznatoj po perfektonoj i inovativoj državnoj administraciji. Kako bilo, Britanci su, kao i mnoge stvari prije i kasnije, prvi operacionalizirali ideju ljepljivih poštanskih maraka kojima se plaća poštarina.

Prva je marka tiskana u 68 000 000 primjeraka i ne bi se moglo reći da predstavlja rijetkost, iako joj zbog osobite filatelističke važnosti pripada počasno prvo mjesto u listi filatelističkih legendi. Cijena na tržištu za rabljeni primjerak kreće se oko 70-100 EUR-a a za mnogo rjeđi nerabljeni preko 3000 EUR-a. Pisma, posebice ona sa žigom prvog dana 6. svibnja 1840. dosižu velike cifre!

I na kraju, još jedna zanimljivost vezana uz prvu poštansku marku. „crni penny“ je svega nakon godine dana zamijenjen s markom „Red Penny“. Naime, crna boja za marku se pokazala nepraktičnom, jer se na njoj nisu dobro prepoznavali žigovi, također, uglavnom crne boje. Naposljetku, prva se marka lako mogla skinuti što je omogućavalo ponovno korištenje iste marke za novu pošiljku. Inovacije su došle kako bi spriječili zlouporabe, koje nužno prate svaki izum, Ostalo je povijest.

Za tu bi se vrijednost mogla više od dvije godine osigurati isplata, primjerice, dječjeg doplatka. Među hranom koja se svakodnevno nađe u vrećama za smeće je i kruh, jedna od osnovnih namirnica, koja se redovito ističe kao "blago" koje treba štititi jer svaki porast cijene kruha predstavlja direktan udar na standard građana.

No, najnovije istraživanje Gfk-a pokazuje da stanovništvo Hrvatske i nije tako "gladno kruha", odnosno da čak 60 posto kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh.

Kupuje se previše
Uglavnom, koliko god statistika i procjene o potrošnji kazuju da po stanovniku godišnje potrošimo 75 do 90 kilograma kruha, značajan dio te potrošnje završi na otpadu. Istraživanje pokazuje da 14 posto ispitanika uglavnom baca višak kruha pa bi se moglo reći da 182 tisuće obitelji u zemlji to čine redovito.

Tek oko 40 posto kućanstava u zemlji, pokazuje istraživanje, uglavnom pojede sav kupljeni kruh. Drugim riječima, od oko 1,3 milijuna kućanstava u zemlji njih 780 tisuća kupuje kruha više no što ga treba, a 520 tisuća uglavnom kupuje razumne količine.

U vrijeme krize građani se odriču ili smanjuju potrošnju svega, osim kruha. No, ni s tom se namirnicom očito ne raspolaže razumno i u strahu se kupuju količine veće od stvarnih potreba. Te viškove čak bi 80 posto kućanstava, pokazuje istraživanje, bilo voljno odlagati u slučaju da se organizira skupljanje starog kruha kao sekundarne sirovine.

Za mrvice ili životinje
Po rezultatima istraživanja što ga je tijekom srpnja anketama u kućanstvima proveo Gfk, 39 posto kućanstava uglavnom potroši sav kupljeni kruh, dok 47 posto ispitanika višak kruha iskoristi za pravljenje krušnih mrvica ili ga skuplja i daje za hranu onima koji uzgajaju domaće životinje. Višak kupljenog kruha baca oko 14 posto ispitanika.

Istrani i Primorci najštedljiviji su s kruhom. Istraživanje pokazuje da je iskorištenog kruha na tim područjima oko 54 posto, dok se na području Like, Korduna i Banovine iskoristi oko 53 posto kupljenog kruha, a u Slavoniji oko 44 posto. Dalmatinci, pak, iskoriste svega 35 posto kupljenog kruha, a stanovništvo Zagreba i okolice 37 posto.

Po kruhu rasipna Dalmacija najsnažnije podržava odlaganje te namirnice kao sekundarne sirovine (87 posto ispitanika). Slijede Istra i Primorje, gdje bi 82 posto ispitanika višak kruha odnosilo na specijalna odlagališta, kao i Slavonija u kojoj je za tu opciju 81 posto ispitanika. S obzirom na stavove koje kućanstva iskazuju, možda je trenutak da i Hrvatska, po uzoru na susjednu Sloveniju, organizira posebna odlagališta za prikupljanje kruha kao sekundarne sirovine. (Gabrijela GALIĆ/Novi list) 

Ljudi se prepoznaju, simpatiziraju i druže prema sasvim nepredvidljivim razložnostima. Druženja mogu prerasti u prijateljstva ili čak u ljubav. Uobičajeno, ljudski je komunicirati ali kreativna komunikacija zauzima vrh međuljudskih odnosa. Ostaviti ćemo sociolozima seciranje teme općenja među ljudima. Ovdje ćemo progovoriti o likovnom projektu kojeg je iznjedrilo SASVIM LJUDSKO upoznavanje pretvoreno u kreativno druženje.

Četiri autora upoznaju se, sprijateljuju i, iz razloga što su sva četvorica likovnjaci, kreću skladati ideju zajedničkog nastupa. Svatko od njih, bez povezane namjere ili zadane teme, na isto mjesto iznosi radove. Tako se dogodilo da je svatko od autora prinio djela koja se mogu svrstati u zajednički projekt a da je projekt spontano dobio temu: Sasvim ljudsko.

Krenimo redom:

Ivo Dejanović predstavlja slikarske radove. Radi se o svojevrsnom tematski povezanom triptihu. Radovi prikazuju tri različita tekstilna prekrivača / marame koje se elegantno opuštaju niz formate platna. Sva tri komada tekstila s gornje strane ulaze u područje slike kao da su prebačeni na moguću siluetu. Iluzija prostora naglašena je sjenama predmeta. Nadrealnu, mističnu atmosferu podcrtava nedefinirana pozadina te uporaba snažnog kolora. Kao da je predmet načas zaustavljen u prolazu kroz kadar. Realni objekt uklopljen je u nadrealnu okolinu. Iz formata izlaze i donji rubovi nacrtanog predmeta ili njegove sjene. Promatrač stječe impresiju filmskog isječka imaginarnog prostora.
Autor, slikarskim sredstvima, uspijeva postići dojam otpora površine izglačanog plemenitog tekstila, ovješenog u valovitim naborima preko nedefiniranog oblika. Rupci po šarama pripadaju ženskom asortimanu odjevnih predmeta pa se asocijacija usmjeruje na mogući tekstilom obgrljeni suptilni ženski torzo.

Saša Dejanović pažnju usmjeruje na lice. Lice je osnovna oznaka identiteta. Lice govori o unutarnjem stanju ili nosi željenu grimasu. To je dio tijela koji je neponovljivo osoban. Dio tijela koji nas označuje kao pojedinca.
Umjetnik motivima ne prikazuje ambijent u kojem bi se lica mogla nalaziti. On ih izrezuje, izolira. Svakom portretu dodaje brižljivo osmišljenu pozadinu. To je uvijek površina prekrivena, ponekad i snažnim, jednakomjernim kolorom. Na nekoliko radova obris lica moramo potražiti unutar odmjereno razrađene pozadine. Čini nam se kao da određeni tretman boje odgovara stanju motiva ili da određeni ton motivu pojačava izraz koji autor želi izgovoriti.
Moguća analiza, komentar, traži od nas odgovornost doticanja mnogih područja koje umjetnik svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. On se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, već napor usmjeruje k preciznom oslikavanju karaktera ili psihičkog trenutka modela. Prikazati ljudsku dušu slikarskim tehnikama nije lagan pothvat. Kad se laća problematiziranja osobnog, Dejanović poznaje pravila tradicije, zna koja značenja od prikazivanja lika očekuje umjetnik, a koja promatrač. To su fizionomski te postularni identitet modela. Relacija percepcije je formalno opisiva odnosima između linija, tonova i kompozicije, no, ovdje je zagonetniji socijalni ili - još preciznije - intimni kontekst. Kroz radove se provlače prikriveni odnosi osobe i okoline. Očito je da je Saša Dejanović model doživio kao umjetnik istraživač, a manje kao interpretator oblika. Umjetnikovo promišljanje raščlanjuje konvencionalnu sliku stvari ili – preciznije - raščlanjuje pristup motivu. Umjetnik je motive doživio kao senzibilna osoba bez obzira na to je li ih vidio očima, prenosio sa fotografije ili osjetio nutrinom. Radovi su nastali na temelju portreta, no ovo nije izložba portreta. Pred nama je kolekcija stanja. Zbirka emocionalnih situacija modela doživljenih kroz prizmu autorovog doživljaja.

Dragan Karlo Došen, kao likovni ali ne samo likovni eksperimentator i istraživač, također se pridružuje temi ljudskosti. On predstavlja video rad. Od prvog kadra svjesni smo da ćemo prateći projekciju biti iznenađivani situacijama koje slijede. Konstanta koja se provlači kroz cijeli video rad je urbana situacija. Autor problematiziranje ambijenata i situacija, iako naoko pasivno u stvari predstavlja s nemalom dozom cinizma.
Niskobuđetni video uradak započinje problematiziranjem stanja i pozicije spomenika Ivanu Pl. Zajcu. Realistična metalna figura na udaru je izmeta golubova. Plavo nebo, monument važnom čovjeku, let ptice u plavetnilu, pojava tenora koji pjeva religioznu ariju završava dodavanjem oslonca – štapa za hodanje koji se odlično uklapa u prostor skulpture.
Drugi čin ovog video rada događa se na slijedećem gradskom trgu. Kip, postavljen u čast mljekarica koje su nosile mlijeko, autor preljeva - mlijekom. Tako se smisao skulpture udvaja, oživljava. No, pas koji ulazi u kadar i liže proliveno mlijeko sarkastično demistificira situaciju.
Slijedeću javnu gradsku skulpturu autor uzima na zub komentirajući ju doslovnom asocijacijom. Pored skulpture koja bi trebala simbolizirati morski val, autor postavlja surfera sa daskom. Čini nam se da čak i surfer sumnja u uvjerljivost i dojmljivost artističkog objekta.
Ista daska za jedrenje pojavljuje se i u dva kadra koji slijede. U jednom, uz reljef zaštitnika Rijeke, Sv. Vida autor izduženi oblik daske uspoređuje sa perom koji je svečeva atribucija. Slijedeći, posljednji kadar ovog video rada animira slučajnog prolaznika koji dasku za surfanje pronosi i naposljetku naslanja na okomite dijelove suvremenog mosta / spomenika.Dosjetljivost, sarkastičnost i određena neambicioznost osnovne su odlike Došenovog video rada. On, bez obzira na iskazano problematiziranje ne iskazuje stav. Autor započinje komentare tema a nama ostaje da ih nastavimo promišljati.

Goran Gromsky Skorup unutar ovog projekta predstavlja seriju fotografskih radova. Iako niz fotografija nije istoznačan niti po formatu niti po pristupu, mogu se odlično sastaviti u jedan iskaz. Radi se o fotografijama sa putovanja Tunisom. Autor nam, od izobilja radova želi prikazati dojam i atmosferu egzotične zemlje. Tako nam nudi vizualni opis najekstremnije situacije – pustinje i nekoliko portretnih fotografija na kojima je pored fizionomija na uvid ostavljen ambijent. Lica na fotografijama nose karakteristike tamošnjih domaćih ljudi raznih generacija, od lijepe mlade djevojke do muškog lica izboranog vremenom. Autor širi kadar pa bivamo upoznati sa karakterističnom odjećom i detaljima okoline u koju su akteri uronjeni.
Autor snažno doživljava pustinjske predjele radom snimljenim iz zraka. Struktura pješčanih formacija jednakomjerno je raspoređena na cijelom formatu. Prema gornjem dijelu fotografije perspektivno se oblici smanjuju. Nemamo točan dojam kolike bi pješčane nakupine mogle biti. Ne znamo da li se radi o mikro i makro kozmosu. Tek u pažljivijem čitanju uočavamo pri vrhu sitne figure ljudi a percepcija nam se ustaljuje u realnoj procjeni gabarita strukturirane površine.

Izložbu će, u nazočnosti autora, predstaviti Eugen Borkovsky. 

Kontra je priopćila da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odbilo njihov zahtjev za povlačenjem udžbenika S Kristom u život izdavača Kršćanske sadašnjosti, kojeg su uputili zbog homofobičnih sadržaja.
Ističu kako su od resornog ministarstva zaprimili dopis u kojem im Ministarstvo daje na znanje da nema namjeru povući taj udžbenik koji, kako navodi Kontra, homoseksualnost naziva "neistraženim ljudskim stanjem".

Homoseksualnost nije neistraženo "ljudsko stanje", nego jednako vrijedna varijacija ljudske seksualnosti, kao što je i heteroseksualnost, što je stav mjerodavnih svjetskih i hrvatskih institucija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, Hrvatsko psihijatrijsko društvo i Hrvatska liječnička komora, naglašava Kontra.

Navođenje, da se radi o posebnom "ljudskom stanju", s naglaskom na traženje medicinskih i psiholoških uzroka sugerira upravo suprotno - da se radi o anomaliji, odnosno bolesti, te je protivno nizu međunarodnih i nacionalnih propisa koji reguliraju zabranu diskriminacije i pravo na potpunu i točnu informaciju.

Ministarstvo se, po tvrdnjama Kontre, u svom odgovoru uopće nije osvrnulo na homofobičan sadržaj udžbenika, te se isključivo bavilo opisivanjem procedure donošenja svih, pa tako i navedenog udžbenika.

Lezbijska grupa Kontra traži reakciju pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a najavljuju da će se obratiti i međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava.

Uz izložbu radova 28. međunarodne ljetne škole arhitekture Motovun 2009., u kojoj su sudjelovali studenti i predavači iz devet država, izloženi i radovi s međunarodne radionice "Arhitektura fortifikacija 2009., Brijuni" u suorganizaciji s Ministarstvom kulture i Javnom ustanovom Nacionalni park Brijuni.

U toj su radionici prošle godine sudjelovali studenti i predavači s Politehnike Krakowske - arhitektonskog fakulteta, Prirodoslovnog univerziteta u Wroclawu, Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, PMF-ovog odjela za geografiju i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

"Riječ je o vrlo važnom projektu-izložbi, jer tu se manifestira kreativnost studenata, ali i dolazi se do novih, uvijek važnih ideja za očuvanje kulturne baštine i tradicije", rekao je Ljubomir Miščevič, voditelj Međunarodne ljetne škole arhitekture Motovun.

Kako su naglasili Miščević i Zofia Mavar, viša stručna savjetnica u Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, u sastavu te škole i navedene radionice cijelo se vrijeme obrađuju teme važne za tradiciju, ali i za kreativnost i održivost, a provode se istraživanja i odrađuju projekti značajni za Istarsku županiju.

Mira Pavletić, arheologinja iz Nacionalnog parka Brijuni, govorila je o održavanju međunarodne radionice "Arhitektura fortifikacija 2009., Brijuni" te uvijek zanimljivim studentskim rješenjima i idejama, koje su rezultirale iznimno raznolikim radovima.

Izložba je organizirana u suradnji s Društvom arhitekata Istre - Societa' degli architetti dell'Istria, a nazočne je ispred ove udruge pozdravila predstavnica Gordana Trajković. (V. BEGIĆ)

Također je rekao da, suprotno od onoga što su neki predviđali, Vlada neće uvoditi emabargo na izvoz pšenice.

"Hrvatska ima značajan višak pšenice pa trenutačno nećemo uvoditi embargo na njezin izvoz. Međutim, dodao je, kao odgovorna Vlada pratit ćemo situaciju i reagirati ako bude trebalo", izjavio je za HRT.

Objasnio je da nema osnove za poskupljenje kruha. "Cijena pšenice u cijeni kruha zastupljena je sa samo 10 posto, pa razloga za poskupljenje nema", bio je kategoričan Čobanković. Demantirao je i nagađanja o poskupljenju mesa, kukuruza i ostalih prehrambenih artikala.

"Cijena kilograma pšenice će za 40 dana doseći 1,50 kuna"

I dok su seljaci još nedavno bili zadovoljni postignutom cijenom pšenice od kunu i dvadeset lipa po kilogramu, neki od njih tvrde da bi cijena, u skladu s kretanjima na globalnom tržištu, trebala biti viša.

"Zbog loših vremenskih uvjeta i smanjenih prinosa povećanje otkupne cijene je nužno. Ja sam uvjeren da će u roku od 40 dana ta cijena doseći 1,50 za kilogram", rekao je Antun Laslo iz Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje.  

Slično se vrijeme očekuje i sutra te u srijedu, kada će u prvom dijelu dana biti male do umjerene naoblake.

Nešto se više oblaka očekuje u četvrtak, ali će se i dalje zadržati većinom sunčano vrijeme. Kasno navečer postoji i mogućnost za pokoji lokalni pljusak prvenstveno u unutrašnjosti Istre. U periodu od petka do nedjelje zbog utjecaja ciklone na zapadu Europe u naše će krajeve pritjecati vlažniji i nešto manje topao zrak. To će označiti mogućnost oblačnijeg vremena uz povremenu kišu, no da li će se situacija razvijati i dalje u tom smjeru pratite u našoj prognozi.

Titova atmosfera u rudniku: Jugo Joga zaintrigirala masu
Pod umjetničkim i redateljskim vodstvom Lare Ritoše Roberts, rođene Istranke s prebivalištem u Londonu, nastao je performans punoga naziva Jugo Joga – put k socijalističkoj samospoznaji kroz pokret. I zaista, Ritoša Roberts svojim čvrstim stavom i prodornim glasom kojim, preko megafona, poziva građanstvo da joj se pridruži u samospoznaji, oduševljava i osvježava performersku scenu. Specifičnost lokacije, koju je činio prostor rudnika ispod labinskog Narodnog muzeja, dodatno je pridonio socijalističkoj atmosferi, a jugo hitovi poput „Druže Tito, ljubičice bela“, vratili su prisutne fiskulturnjake u, možda i ne tako davnu, balkansku prošlost.

Kapanje vode uzburkalo duhove: što je umjetnost?
Performans Željka Jančića Zeca u prostoru ulaska u Narodni muzej uzbrurkao je, kako kazališne, tako i one građanske duhove. Jančić je cijeli prostor preuredio i transformirao u kazališnu pozornicu, čime je ovaj prostor dobio prizvuk teatralnog. Fantastična akustika, igra svjetala i izvrsna kamena podloga po kojoj je Jančić koračao stvorili su idealnu performersku sliku – pokret i slika postali su nerazdvojni, a ritmičnost izvedbe prisutne je potaknuo na razmišljanje. Nakon izvođenja gledateljstvo se nije pitalo je li Waterish bio umjetnost, pošto je to neupitno, već se pitalo što je umjetnost današnjice. Je li to šokiranje, poticanje na razmišljanje ili „prodavanje magle“. Jančić je u svome naumu zasigurno uspio, kakav god da je on bio.

Druženje s Festivalom: feedback publike i performera
Ovogodišnji je Festival zadovoljio ukuse publike i mase, a prvenstveno se to ogleda u interesu gledateljstva i medija za program i izvođače, koji su bili vrlo atraktivni i privlačni. Počevši od plesačice indijskoga plesa Nikoline Nikoleski, preko dojmljivog češkog Teatra Novogo Fronta i zanimljivog rada Lare Ritoše Roberts, pa sve do Željka Jančića koji je pokazao da je inspiracija za stvaranje svakodnevna. Posljednji dan Festivala svoju su podršku došli iskazati i kontroverzna milanska performerica Xena Županić te talijanski umjetnik Fabio Ballario, koji su i sami nastupali na prošlogodišnjem Festivalu. (Mario Gigović, foto: Goran Načinović)

"U srpnju ove godine imali smo 2,7 milijuna turista, a to je 9 posto više nego u istom mjesecu 2009. godine i oni su ostvarili 19 milijuna noćenja ili 7 posto više nego u srpnju prošle godine", istaknuo je ministar Bajs.

On je pri tomu naglasio kako je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren minus u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali su rezultati u srpnju toliko dobri da je "cijeli turistički sektor u prvi sedam mjeseci ove godine ušao u plus".

"Zahvaljujući izvrsnim rezultatima u srpnju, u prvih sedam mjeseci ove godine imali smo 5 milijuna i 500 tisuća stranih i domaćih turista što je 3 posto više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. U prvih sedam mjeseci ove godine ostvareno je oko 31 milijun noćenja, a to je za oko 5 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje", objasnio je ministar Bajs.

"Što se tiče prvih sedam mjeseci ove godine, mi imamo bolji rezultat 5 posto u odnosu na 2009. godinu, 2 posto bolji u odnosu na 2008. i 7 posto bolji rezultat u odnosu na 2007. godinu", naglasio je Bajs.

Izvjestio je da je dolazak turista u srpnju ove godine u odnosu na sedmi mjesec prošle godine veći za pet posto u Istarskoj županiji, 11 posto u Kvarneu, 14 posto u Ličko-senjskoj županiji, šest posto u Šibensko-kninskoj županiji, 14 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji i 10 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

"Radi se o rezultatima koji pokazuju da je srpanj ove godine vjerojatno bio najbolji srpanj u povijesti hrvatskog turizma", istaknuo je Bajs.

U dosadašanjem dijelu ovogodišnje sezone "ostvarujemo ono što želimo, a to je zadržavanje međunarodnog udjela u Europi, koji je prošle godine prvi puta prešao dva posto, a to znači da svaki 50. turist u Europi dođe u Hrvatsku", rekao je. Uz to, dodao je, smanjen je pad broja domaćih turista iz prvih šest mjeseci ove godine, tako da je on nakon sedam ovogodišnjih mjeseci na razini 2009. godine.

Ministar Bajs je upozorio kako u dosadašnjem dijelu ovogodišnje sezone "imamo minuse s dva naša najvažnija tržišta - Njemačkom i Italijom". "U kolovozu moramo uložiti napore da te minuse pretvorimo u pluseve jer će to biti ključ uspjeha cjelokupne turističke 2010. godine", dodao je.

U dosadašnjem dijelu sezone, posebice u srpnju, najveći porast broja turista bio je iz Rusije, Španjolske i Slovenije, i oni su, kako je istaknuo, "nadoknadili minuse najvažnijih tržišta, Njemačke i Italije".

Bajs smatra da dobrim rezultatima dosadašnjeg dijela sezone nisu doprinijeli samo 30 milijuna eura uloženih u oglašavanje, nego i niz drugih mjera, među kojima je spomenuo ukidanje viza Rusima i Ukrajincima i nekim drugim državama.

Na upit jesu li realne inicijative da se PDV posve ukine izvan sezone a da u srpnju i kolovozu bude 5 posto, Bajs je kazao kako bi on kao ministar turizma "najradije da PDV bude nula posto kroz cijelu godinu i da vize budu ukinute prema svim državama".

"Ja bih kao ministar puno stvari želio", rekao je Bajs, a može li se što promijeniti, dodao je, "ovisi o fiskalnim rezultatima koje kolega Šuker (ministar financija) dobro zna". Istaknuo kako lokalna uprava i samouprava mogu pomoći turizmu primjerice smanjenjem koncesijskih naknada te komunalnih doprinosa i samodoprinosa.

Direktor glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Niko Bulić je izjavio kako se u hrvatskom turizmu ništa ne događa slučajno. "Promižbene aktivnosti radili smo sustavno, profesionalno, sveobuhvatno i ciljano zajedno s privatnim sektorom i u koordinaciji s Ministarstvom turizma i Vladom RH", kazao je Bulić.

Bajs i Bulić su istaknuli kako treba učiniti sve što je moguće da i drugi dio ovogodišnje sezone bude pozitivan. (Hina)

Na naplati Lučko na izlazu kolona je duga oko 4 km, dok je na naplati Trakošćan na izlazu s autoceste A2 Zagreb-Macelj kolona vozila duga oko 2 km. Na Istarskom ipsilonu prema prijelazima Plovanija i Kaštel vozi se u koloni dugoj oko 20 km.

Pojačan je putnički promet na prijelazima Bregana, Macelj, Plovanija, Pasjak i Kaštel u oba smjera, a na Staroj Gradiški i Bajakovu na ulazu.

Jači je cumulonimbus (olujni oblak) zahvatio jug Istre te donio pljusak uz grmljavinu u Puli i okolici. Najviše je kiše sudeći prema meteorološkim postajama palo u Fažani – 18 mm. Kiše je bilo i na ostatku područja: Buje 5, Brtonigla 3, Rovinj 2, Poreč, Rakalj i Cres 1 mm.

Temperature zraka trenutno se kreću od svježih 17°C u Fažani pa do ugodnih 24°C koliko je u Livadama. U nastavku dana slijedi promjenjivo oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima, ali i dalje nestabilno uz mogućnost lokalnih pljuskova i grmljavine.

Najžešće je zahvatilo područje Medulina, Rovinja, Rovinjskog Sela, Barbana i Žminja. Porušilo je stabla koja su s prometnica uklonile komunalne službe i vatrogasci. Većih problema u prometu nije bilo.

Slomljenih grana bilo je i u Puli, najviše u Kolodvorskoj ulici. U Puli je jučer dio 17 sati palo pet litara kiše po četvornom metru.

Tijekom jučerašnjeg poslijepodneva i večeri Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru sa sjedištem u Rijeci koordinirala je većim brojem akcija traganja i spašavanja zbog loših vremenskih uvjeta na području sjevernog i srednjeg Jadrana.

Kako je priopćilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ponovo se pokazalo da su iznenadni neverini uz neiskustvo nautičara, koji su usprkos najavljenim vremenskim nepogodama ipak isplovili, doveli do većih materijalnih šteta, ali bez ljudskih žrtava i bez onečišćenja mora.

Na području sjevernog Jadrana zabilježene su tri akcije traganja i spašavanja. U Velim vratima, prolazu koji spaja Kvarner i Riječki zaljev, katamaran "Dubravka" je spasio gumenjak s četiri njemačka državljana, koji su zbog kvara motora i jakog vjetra bili u pogibeljnoj opasnosti.

Kod Rta Grota na otoku Cresu dvije brodice s tri hrvatska državljana zatražila su pomoć zbog nemogućnosti vraćanja u luku, ali su na kraju stigli na odredište. Kod otočića Škrda kod otoka Paga dvoje hrvatskih državljana u manjem gumenjaku spasila je posada Lučke ispostave Novalja.

Na području srednjeg Jadrana bilo je devet akcija traganja i spašavanja. (Hina/M. Pe.)

Poslijepodne se sa zapada očekuje jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, koje će najprije zahvatiti Istru, a navečer i središnje krajeve unutrašnjosti te srednji Jadran. Mjestimice je moguće i grmljavinsko nevrijeme praćeno obilnijim oborinama.

Istramet također upozorava na mogućnost jačeg grmljavinskog nevremena od četvrtka popodne do petka navečer. Danas se očekuju temperature zraka do 28°C.

Od subote se ponovno očekuje lijepo i sunčano vrijeme s temperaturama oko 30°C.

Simonida Filipova Kitanovska
rođena u Skopju 1965. godine. Završila Likovnu akademiju u Skopju 1988. godine pod mentorstvom Dimitra Kondovski i Rodoljuba Anastasov. Članica je Udruženja likovnih umjetnika Makedonije (DLUM) od 1988. godine. Od 199. do 1997. godine živjela I radila u Bostonu (USA). Kolektivno i samostalno više puta se predstavljala svojim radovima: Makedonija, Armenija, Australija, Bugarska, Grčka, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Srbija, USA... Živi I radi u Skopju (Makedonija).

Damir Mumbašić
rođen je 8. V. 1980. godine u Mostaru. Od 1998. do 2002. godine pohađa Školu primijenjenih umjetnosti "Gabrijel Jurkić" u Mostaru. Likovne umjetnosti studirao na Pedagoškom fakultetu univerziteta Đemal Bijedić u Mostaru. Diplomirao 2008. godine. Kolektivno i samostalno izlagao više puta: Mostar (Bih); Grožnjan (Hr); Skopje (Mak); Mannheim, Ludwigshafen, Stuttgart . Radovi mu se nalaze u brojnim kolekcijama diljem Europe. Živi i radi u Mostaru (BiH). 

Otvorenje izložbi održava se u petak, 06.08.2010. u 20:30h, a izložbe će u nazočnosti autora predstavljati Eugen Borkovsky.

To je u Novom listu najavila Nada Barišić, predsjednica "Žitozajednice" dodajući kako je sasvim izgledno poskupljenje s obzirom da je cijena otkupne pšenice od 1,20 kuna po kilogramu već premašila dosadašnju cijenu brašna od 1,15 kuna za kilogram.

Podsjeća se da je zbog lanjske niske otkupne cijene od 0,80 po kilogramu, ove godine u Hrvatskoj, kao i svuda u svijetu, zasijano manje pšenice nego prijašnjih godina, a povelik dio uroda upropašten je i poplavama.

"Kruh je,ionako već preskup, pa bi svako njegovo daljnje poskupljivanje bilo katastrofalno", ocijenio je predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Mijo Latin dodajući kako povećanje cijena kruha ni bi bilo opravdano. U ministarstvu poljoprivrede slažu se s tom ocjenom argumentirajući kako je cijena brašna tek 15 posto u strukturi cijene kruha.

Oni, od turističke ponude koju su platili, očekuju i odgovarajuću ponudu u skladu sa svojim životnim stilom te će ako im takva ponuda bude uskraćena, svoj sljedeći godišnji odmor provesti negdje drugdje.

Također, sve je više onih koji, iako još nisu vegetarijanci, shvaćaju problematiku i štetnost mesne prehrane i okreću se biljnoj misleći na zdravlje, okoliš i životinje. I oni zaslužuju adekvatnu ponudu kako bi ostali vjerni svojim nastojanjima da promjenom prehrane učine nešto za sebe i život oko sebe.

Čak 73 posto građana smatra da je potrebno poboljšati vegetarijansku ponudu, a svi posjetitelji informativnih štandova u Rijecu na Korzu 4. i 7. kolovoza moći će izraziti svoju podršku potpisivanjem peticije za uvođenje vegetarijanskih obroka u hrvatske javne institucije poput bolnica, škola i vrtića.

Osim stranih turista koji traže vegetarijansku ponudu, u Hrvatskoj živi više od 150.000 vegetarijanaca i vegana koji također svoje godišnje odmore provode na hrvatskoj obali te su i oni zakinuti za kvalitetan odmor bez brige oko prehrane.

S obzirom na to da vegetarijanci ne jedu životinje, mnogi niti jaja, dok vegetarijanci vegani ne konzumiraju niti životinjsko mlijeko, sramota je da im se nudi riba, što je čest slučaj u restoranima duž naše obale, a što pokazuje nedovoljnu informiranost ugostitelja o načinima prehrane turista.

Kako bi se dokinule takve pogrešne predodžbe o sadržaju vegetarijanske prehrane, u Europskom parlamentu upravo je u procesu stupanja na snagu novoizglasani amandman koji prvi put daje pravnu definiciju i zaštitu izraza "vegetarijansko" i "vegansko".

Ovaj amandman isključuje iz upotrebe izraze poput semivegetarijanstva te jamči da proizvodi koji se deklariraju kao "vegetarijanski" ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja pa tako ni od riba, a oni s deklaracijom "veganski" niti bilo kakve namirnice životinjskoga podrijetla poput mlijeka, jaja i meda.

Radi olakšavanja pronalaženja proizvoda biljnoga podrijetla, Prijatelji životinja objavili su na www.prijatelji-zivotinja.hr online Vege vodič koji nudi detaljne informacije o veganskim proizvodima u Hrvatskoj. (GI)

U vremenu kada je izvođačka i vizualna umjetnost marginalizirana zbog gospodarskih kolebanja, pozivam vas da obratimo pažnju na slobodu stvaralaštva i opustimo se i ove godine bar na kratko u društvu kreativnih i slobodnih ljudi. Možda ponešto i naučimo i oplemenimo svakodnevnicu. 

Ovaj vikend , dakle od 6 do 8. kolovoza, ne morate putovati, jer svijet vizualnog kazališta dolazi k vama.

Znate li što je BHARATANANATYAM? BARA-ta-NAT-jam? Želite li doživjeti čaroliju indijske mitologije? Saživjeti se s češkim nadnaravnim uprizorenjem? Sudjelovati u istraživanju elementa vode - izvora naših života? Ili smanjiti socijalnu napetost putem JUGO JOGE?

Sve to možete doživjeti na ovogodišnjem festivalu vizualnog kazališta u Labinu, a detaljni program možete pogledati na službenim stranicama festivala.

Pobjednica showa - Kim Verson, te ostali finalisti, Vilibald, Jurica, Juraj, Duje, Petar, uz goste: Carlu i Bojana , u petak 06.08. nastupiti će u Puli , na terasi Doma hrvatskih branitelja, sa početkom u 20.30 sati.

Kako su svi koncerti do sada bili dupkom puni, kandidati briljirali u izvedbama, vjerujemo da će ista i još bolja atmosfera biti i na ovom koncertu. Odličan štimung, odlični pjevači, odličan bend svakako su dovoljan razlog da potražite svoju kartu za ovaj jedinstveni spektlakl koji kandidati pripremaju istarskoj publici!

Karte u prodaji od utorka, 20.07.u "CD Shop Centar" po cijeni od 60 kn. Na dan koncerta prodaja karata na ulazu po cijeni od 80 kn.

*Grad Pazin portal danas objavljuje facebook nagradnu igru u kojoj 10 najbržih dobiva kartu za ovaj koncert. Pravila nagradne igre objavljujemo uskoro.

Koncert će se održati u sklopu serije koncerata “Zvijezde u kaštelu” pod pokroviteljstvom Općine Svetvinčenat, koja se iz godine u godinu profilira kao kulturno središte Istre. 

Josipa Lisac prisutna je već dugi niz godina na hrvatskoj estradi, uvijek svoja, uvijek originalna i uvjek u vrhu popularnosti. Sama njezina pojava je pravo osvježenje na našoj sceni, a glazba, tako lijepa i tako drugačija, već godinama privlači nove poklonike. Na svojim koncertima Josipa uvijek mijenja svoje pjesme, mjesi ih poput tijesta, oblikuje, daje im novi duh. Upravo stoga i skladbe iz 70-tih djeluju jednako sviježe i moćno i danas, četardesetak godina poslije...

Ponovo vrhunska produkcija i velebni Kaštel uz milozvučni glas Josipe Lisac i bravure njezinog pratećeg benda, ne ostavljaju nam prostora za odmak. U subotu 03. srpnja svi će putevi voditi u pitoreksnu Savičentu. Jedna će zvijezda pjevati pod toplim istarskim zvijezdanim nebom...

Karte za ovu glazbenu poslasticu mogu se kupiti u pretprodaji u TZ Općine Svetvinčenat , Centar Cd shopu u Puli, Frizerskom salonu As u Pazinu, Foto Festivalu u Buzetu, Kartomatu u Rijeci, Agenciji Vozila i Caffe baru Valentino u Labinu, te na stranicama www.ticketpro.hr i www.kulturaplus.com.

U ilegalne poslove najčešće su uvučeni manji ugostiteljski obrti, a žrtve koje svjesno pristaju na takav oblik zarade uglavnom su zaposlene na pomoćnim poslovima u kuhinji, restoranima ili kafićima. Više od 80 posto malih poduzeća u Istri radnike uredno plaća putem platnih lista, a ostatak novca daje se u kešu i ispod pulta, tvrdi sindikalac Bruno Bulić, poručujući da je rad na crno najveća pljačka države i rak-rana društva.

Po njegovim riječima, oko 50 posto srednjih poduzeća u Istri prakticira takav ilegalan način zarade, a na gubitku su pošteni poslodavci koji uredno plaćaju sve doprinose i poreze pa istovremeno poslodavci angažiranjem radnika na crno predstavljaju nelojalnu konkurenciju svojim kolegama.

- S obzirom na to u kakvoj državi živimo, nije ni čudo da takav posao cvjeta. Neće nikada biti moguće do kraja iskorijeniti rad na crno, ali činjenica je da država nije poduzela oštrije mjere da se to na bilo koji način smanji. Male su ribe ilegalni iznajmljivači apartmana oko kojih su ovih dana uprizoreni pravi igrokazi, jer najveće rupe u proračunu nastaju zbog posljedica rada na crno, rekao je Bulić.

Naglašava da se sindikatu nije obratio niti jedan radnik iz sektora graditeljstva čija je plaća bila provedena kroz porezni sustav, a isto je, tvrdi, i s ugostiteljstvom. Prijašnjih je godina isti problem bio i s kooperantima Uljanika, no to se, veli Bulić, sada raščistilo.

- Da bi država bila socijalna, mora se uloviti u koštac s radom na crno, no veliki problem predstavlja tromo i neučinkovito pravosuđe. Rad na crno čak predstavlja legalan način bogaćenja pojedinaca, a od toga nisu cijepljene ni neke europske zemlje. Primjerice, u komunalnom sustavu u Londonu na crno radi oko 10 tisuća radnika, dok u Španjolskoj u staklenicima na taj način također zarađuje velik broj ljudi.

Svi su svjesni da takvih poslova ima, no u državi u kojoj je na snazi sprega kapitala i politike nema jasnih poruka koje bi odavale da je nekome uistinu stalo da se ta pošast zaustavi, kaže Bulić. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ) 

Udruga “Syntheses” iz Pule i ove godine najavljuje ljetni festival “Viva La Pola!”.

Međunarodni festival urbane glazbe “Viva La Pola!” (Summer Revolution Rock Festival) svoje premijerno izdanje doživjeo je 2004. godine te je u dosadašnjih 6 godina predstavio preko 100 poznatih sastava raznih glazbenih smjerova, prometnuvši se u najznačajniji alternativni glazbeni događaj na istarskom poluotoku, od 2000-te naovamo.

Premda u financijski nezahvalnom - recesijskom vremenu, temeljem dosadašnjih izdanja, i ove godine festival donosi visoku razinu te razne izvođače odabrane po kriteriju kvalitete te interesa publike.

Sedmo izdanje festivala - “Viva La Pola!” održat će se u već dobro poznatom terminu, drugog vikenda u mjesecu kolovozu – petak 13. i subotu 14. kolovoza, na prostoru velikog otvorenog dijela kompleksa pulskog kluba “Uljanik”, te će u dvodnevnom progamu i 16-satnom rasporedu donijeti nastup 16 glazbenih skupina iz pet europskih zemalja (Velike Britanije, Italije, Srbije, Slovenije i Hrvatske).

Sedmo izdanje festivala - “Viva La Pola!”, među raznim zanimljivim i aktualnim imenima, donosi i premijerne nastupe u Hrvatskoj - triju poznatih inozemnih izvođača. 

Vrata:
vrata kluba oba dana se otvaraju u 19:00h, a koncertni program počinje u 19:30h

Pretprodaja ulaznica:
Ulaznice u pretprodaji (po cijeni od 99,99 kn za jedan i 179,99 kn za oba dana) moguće je kupiti na svim uobičajenim prodajnim mjestima u zemlji i inozemstvu u sustavu “Eventim”, kao i u Puli u Klubu Uljanik, Centar CD Shopu, Rock Caffeu, Caffe Baru Scandal Express, Caffe Baru Mimoza, Caffe Baru Bass, te Rovinju u Music Shopu Link.

Rezervaciju ulaznica je moguće izvršiti na e-mail: vivalapolafest@gmail.com

Program:

Petak, 13.08.2010.
-Vice Squad
-Let 3
-Exilia
-Deafness by Noise
-Repetitor
-Radio Aktiv
-the Rock Flock
-Udav

Subota, 14.08.2010.
-Ritam Nereda
-Kud Idijoti
-Gužva u 16ercu
-Devastation
-Popeye
-Pasi
-Hellcats
-Arthrone

*više informacija o svim novostima vezano uz sedmi “Viva La Pola!” potražite na internetskoj stranici: www.myspace.com/vivalapola2008

**na našem portalu uskoro ćemo objaviti i Facebook nagradnu igru u kojoj ćemo dijeliti jednu kartu za petak i jednu za subotu, pratite nas

Kao i još neki sporni poslovi koje je Hypo financirao u Hrvatskoj, Hoto grupa je u realizaciju luksuznog projekta Cvjetni ušla praktički bez vlastitog kapitala, na osnovu kredita koji u bilanci iznosi 232,8 milijuna kuna.

Temeljni kapital investitora ambicioznog Cvjetnog iznosi samo 20.000 kuna, koji je u bilanci poništen kroz preneseni gubitak, tako da vlastitog kapitala poduzetnik Tomo Horvatinčić zapravo nema, dok dugoročne obveze iznose 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne prema dobavljačima 89 milijuna kuna.

Prema javno dostupnim podacima o poslovanju, Hoto grupa Tomislava Horvatinčića prošlu je poslovnu godinu zaključila s gubitkom od 17,7 milijuna kuna.

Kako navode u obrazloženju financijskih rezultata – godišnji gubitak u iznosu od 17,7 milijuna kuna rezultat je većih financijskih rashoda (23,3 milijuna kuna) koji se uglavnom odnose na kreditne rate kod Hypo Leasing Kroatien. Jedan dio rezultat je i negativnih tečajnih razlika, koje će ove godine biti još i veće s obzirom budući da je kredit ugovoren u švicarskim francima koji je u ovoj godini snažno ojačao u odnosu na kunu i euro.

Osim Hypo leasing Kroatiena, projekt Cvjetni financiralo je povezano društvo Hoto kuće, i to u ukupnom iznosu od osam milijuna kuna. Iz bilance se može zaključiti da je taj iznos plasiran kao kredit, a ne kao vlastiti kapital.

Dugoročne obveze, odnosno krediti Hoto grupe u 2009. su iznosili 232,8 milijuna kuna, a kratkoročne obveze prema dobavljačima porasle su na skoro 90 milijuna kuna.

Trenutna vrijednost investicije Cvjetni, iskazana u bilanci, iznosi 226,9 milijuna kuna. Kako je projekt Cvjetni još u izgradnji, Hoto grupa izvještava da još nema prihode od prodaje, a poslovni prihodi u iznosu 1,6 milijuna kuna odnose se na prihode od kamata na posudbu Horvatinčićevoj tvrtki Santa Marina i prihode od tečajnih razlika na kredit Hypo Leasing Kroatien.

Oriana I. Novokmet, t-portal

Svega nekoliko sati nakon objavljivanja ove vijesti iz Horvatinčićeve grupe Hoto je t-portalu poslan demanti, koji je t-portal objavio uz sljedeće objašnjenje:

’Netočne su informacije prema kojima je g. Horvatinčić bez kune svog kapitala u projektu Cvjetni, kao što je netočno da je Hypo banka bez ikakvih osiguranja pristala financirati projekt Cvjetni. Točna, potpuna informacija je da je g. Horvatinčić u projekt Cvjetni do sada uložio svoj kapital u vrijednosti 9,4 milijuna eura, kao i da su u dosadašnjem financiranju projekta u korist financijske institucije ugovarani instrumenti osiguranja primjereni zakonitom financijskom poslovanju.’

Iz Hoto gurpe objašnjavaju da je ugovorom o zajmu pored hipoteke na nekretninama u projektu Cvjetni u korist zajmodavca Hypo Leasing Kroatiena zasnovano i založno pravo na osobnoj financijskoj imovini g. Horvatinčića u iznosu preko 14 milijuna eura.

Napominjemo da je tportalov članak napravljen prema javno dostupnom financijskim izvještaju Hoto grupe, u kojem nije vidljiv vlasnički ulog (equity) g. Horvatinčića, već se njegovo ulaganje vodi kao kreditna sredstva (pozajmica), što on i potvrđuje u svom demantiju.

Ne tako davno donijet je Zakon o radnom vremenu vatrogasaca. Činilo se da veću glupost od odluke da radno vrijeme određuje kada treba napustiti požarište a ne stanje samog požara, ne ćemo dočekati. Ali nikad ne reci nikad. Stigao je Pravilnik o radnom vremenu ribara. Nismo do sada znali da naši sastavljači pravnih akata komuniciraju s ribama te su na temelju toga zaključili kako skrojiti radno vrijeme ribarima da bi bili što djelotvorniji u svom radu i na opće zadovoljstvo ostvarili kvalitetan suživot s ribama.

Apsurdnosti u ovoj zemlji doista ima u izobilju. Nije mi sasvim jasno stvaraju li se u ovoj državi namjerno takve situacije, donose li se namjerno priglupi pravni akti, usmjerava li se pažnja javnosti ciljano samo na neke probleme kako bi se što više disperzirala, a ljutnja, frustriranost i očaj građana preusmjerili od egzistencijalnih problema, od golog preživljavanja na oglodavanje starih kostiju, na kvaziprobleme ili na probleme koji su nažalost davno krenuli na put bez povratka uz blagoslov mnogih koji su u međuvremenu promijenili mišljenje.

Uz dužno poštivanje svih problema koji tište pojedine grupacije građana ili pak sve nas, nije li ipak naš gorući, temeljni problem istinska nebriga za djecu i mlade. Što oni mogu očekivati u državi u kojoj tek rođeno dijete duguje 28 tisuća kuna; u kojoj ima 3,74 milijuna radno sposobnog stanovništva ali radi samo 1,56 milijuna odnosno 41,8 posto; u kojoj ispod granice siromaštva a to znači s manje od 2063 kune po odraslom članu obitelji živi gotovo 600.000 ljudi ili 13,5 posto stanovništva, a u tzv. apsolutnom siromaštvu, odnosno s manje 850 kuna mjesečno, živi 88.000. A kako smo u borbu s krizom krenuli ima nade da nam bude i gore! Eto, Vlada kupuje 1103 nova automobila!

U ovako katastrofalnoj situaciji bilo bi normalno očekivati da ćemo se početi konačno okretati vlastitim intelektualnim snagama. Djeca i mladi iznimnih sposobnosti u svakoj normalnoj zemlji predstavljaju dragocjenost. Nažalost, u nas su često samo smetnja, nepotreban balast. Tek sam bila započela studij kada se na razini države očekivalo prihvaćanje strategije o otkrivanju, praćenju i tretmanu nadarene djece. Moj radni vijek je vrlo blizu kraja a sudbina nadarenih još uvijek ovisi gotovo isključivo o mudrosti i entuzijazmu pojedinaca. Opća strategija se još uvijek čeka. Očito smo toliko bogati da si takvu bahatost možemo priuštiti. Ako pak nadareni pojedinci usprkos općem nemaru i nebrizi dobro napreduju u svom školovanju često su nažalost šokirani kada shvate da je toliko spominjana zemlja znanja - zapravo prazan pojam. Često, nažalost, oni viših sposobnosti brže i jasnije uoče raskorak između proklamiranog i življenog, teže se mire s nepravdom, lopovlukom, ignoriranjem znanja i moralnih kvaliteta. Dio populacije mladih, neovisno o razini sposobnosti, prilagođava se općim trendovima. Ali dio populacije se sve češće osjeća prevareno. Problemi mentalnog zdravlja djece i mladih uzimaju sve više maha. Sve je više nesretne djece, obeshrabrene, preplavljene osjećajem besmisla, sve više djece i mladih vapi za pomoći. Ali često ih nitko ne čuje, često se njihovi krikovi ne shvaćaju ozbiljno a kada se doista želi pružiti pomoć suočavamo se s nepostojanjem dovoljnog broja osposobljenih stručnjaka za taj posao.

Još uvijek mnogi vjeruju da su odlične ocjene u svjedodžbama ili indeksima jedino važne i da su sigurna garancija da ta djeca ili mladi ljudi nemaju nikakvih problema. Nažalost, ima i đaka i studenata koji su u obrazovnoj sferi bili besprijekorni, čak blistavi a ipak su odlučili otići zauvijek, napustiti ovaj život. Takve tragedije nas samo nakratko natjeraju na razmišljanje, ali stvarna promjena ne samo mišljenja nego i djelovanja još se nije dogodila. I nažalost, ni ne nazire se.

I dalje korupcija i lopovluk cvjetaju, broj gladnih raste, a pravna država profunkcionira kada treba trenirati strogoću - ne nad lopovima i mafijašima, nego nad prosvjednicima u Varšavskoj ili Predragom Matvejevićem. Poruka mladima je više nego jasna! 

Monteparadiso hcpunk fest, sa neprekidnim djelovanjem od 1992 godine, slijedeći četvrtak započinje obljetnicu svoga 18. rođendana, te vam je u to ime prizvao neke od bendova koji su obilježili njegovo postojanje, uz pokoju mladu nadu i aktualne afirmirane bendove iz Europe. Ove godine Monteparadiso je odlučio produžiti se na ukupno tri dana trajanja, što vam jamči trostruku porciju kvalitetne underground glazbe, tradicionalnog ljetnog druženja i nezaboravne zabave.
Nakon 8 godina ponovno imamo priliku na festivalskom stage-u vidjeti Fakofbolan (Pula) i Scuffy Dogs (Slovenija); nakon gotovo i preko 10 godina prisjetiti se kako Nula (Šibenik) i Debeli Precjednik (Osijek) izgledaju na Monteparadisu; a po prvi puta ponovno dovodimo pojedine europske bendove koji su svoju bazu slušatelja odavno stvorili u našoj regiji. Prošlogodišnji dolazak Rattusa, Avskuma i Vitamin X pokazao se kao pravi smjer u kojem se festival odlučio gibati i dalje; a što se to točno dešava ove godine, pročitajte u nastavku:

05.08.-četvrtak/thursday
-----------------------------------------------------------------
CANCER SPREADING:: trash/hardcore; Italija
www.myspace.com/cancerspreading
BRIVIDO::hcpunk; Hrvatska
http://brivido-punk.blogspot.com
S.M.C.::crust/hardcore; Hrvatska
www.myspace.com/spiridonmekascrust
SOCIJALNA SLUŽBA::hcpunk; Hrvatska
www.myspace.com/sszg
ONE STEP AWAY::punkrock; Hrvatska
www.myspace.com/onestepawayband
SOCIAL CHAOS::grind/hardcore; Brazil
www.myspace.com/socialchaos01
UNUTRAŠNJA EMIGRACIJA::punk/hardcore; BiH
www.myspace.com/unutrasnjaemigracijabend

06.08.-petak/friday
-------------------------------------------------------------------
FAKOFBOLAN::punkrock; Hrvatska
www.fakofbolan.cjb.net
DECLARATION::hcpunk; Hrvatska
www.myspace.com/declarationpunk
CORROSIVE::hcpunk; Njemačka
www.myspace.com/corrosivegermany
DEBELI PRECJEDNIK::melodic hcpunk; Hrvatska
www.myspace.com/fatprezident
VISIONS OF WAR::hcpunk/metal; Belgija
www.myspace.com/deadnothing
SCUFFY DOGS::punkrock; Slovenija
www.myspace.com/scuffydogsofficial

07.08.-subota/saturday
---------------------------------------------------------------------
NULA:: hardcorepunk; Hrvatska
www.myspace.com/nula93
MINKIONS::trash/hcpunk; Italija
www.myspace.com/minkions
CHILDREN OF TECHNOLOGY::metal/punk; Italija
www.myspace.com/childrenoftechnology
BRAT PACK::hcpunk; Nizozemska
www.myspace.com/bratpackontheattack
CITIZENS PATROL::hcpunk; Nizozemska
www.myspace.com/citizenspatrol
UNCURBED::hcpunk; Švedska

+domaće i internacionalne underground distribucije /
+besplatan kamping (više informacija na MP web sajtovima) /

Sva tri festivalska dana vrata dvorišta se otvaraju u 20:00, a koncert počinje u točno 21:00
Raspored bendova biti će dostupan na mjestu održavanja festivala
Karte: četvrtak/Thursday: 40kn , petak/Friday: 60kn, subota/Saturday:60kn
-festivalska karta za sva tri dana: 140kn
..karte dostupne u festivalskom prostoru pred otvaranje vrata dvorišta Rojca.

Za više informacija o bendovima, samom festivalu, naputcima za posjetitelje (camping etc) i distributere, valja poći na jednu od službenih Monteparadiso stranica:
www.monteparadiso.hr
www.myspace.com/monteparadisopula
http://www.facebook.com/#!/event.php?eid=112588082118357&index=1

U petak, 30. srpnja od 14 do 18 sati na području Istarske županije očekuje se povećana gustoća prometa na ulazu u R. Hrvatsku, na cestovnim graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija, te na Istarskom „Y“ u smjeru turističkih središta, na naplatnim kućicama „MIRNA“, te na prilaznim cestama većih gradova

U subotu, 31. srpnja od 10 do 14 sati na području Istarske županije očekuje se vrlo velika gustoća prometa na ulazu u R. Hrvatsku, na cestovnim graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija, te na Istarskom „Y“ u smjeru turističkih središta, na naplatnim kućicama „MIRNA“, te na prilaznim cestama većih gradova; te se očekuje vrlo velika gustoća prometa na izlazu iz R. Hrvatske, tj. na cestovnim graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija, te na Istarskom „Y“ u smjeru graničnih prijelaza, te na naplatnim kućicama „MIRNA“. Isto tako očekuje se povećan promet na naplatnim kućicama „TUNEL UČKA“.

U nedjelju, 1. kolovoza od 14 do 18 sati na području Istarske županije očekuje se velika gustoća prometa na izlazu iz R. Hrvatske, na cestovnim graničnim prijelazima Kaštel i Plovanija, te na Istarskom „Y“ u smjeru graničnih prijelaza, te na naplatnim kućicama „MIRNA“.  

Dominacija velikih tvrtki na tržištu stara je koliko i Bog i, ovaj, razmjena dobara u ljudskim društvima.  Isto tako, jednako postoji i u razvijenim zemljama čije su multinacionalke često na meti europskih regulatora kao i u državicama uronjenim u tranziciju. Proces liberalizacije tržišta teško je breme ovim potonjima s obzirom da je većina ključnih industrija (energetski sektor, pošta i telekomunikacije, vode, željeznice, šume, zrakoplovna industrija) bila i ostala u rukama državnih kompanija.

Ipak, s ulaskom u Europsku uniju neke se stvari zaista HOĆE promijeniti nabolje te je potrebno imati na umu neke krucijalne promjene koje će se dogoditi u hrvatskom gospodarstvu nakon dvije tisuće i – zamislite sada neki broj od 11 do 19 – voilà, ergo, nakon ulaska u EU.

Monopolisti su sveprisutni i kod nas, a na njihovu prisutnost toliko smo navikli da ih i ne percipiramo kao nešto štetno ali i te kako osjećamo kada nas lupe po džepu. U svjetlu silnih zahtjeva Europske komisije kada je riječ o tržišnom natjecanju, bilo bi zgodno analizirati tri hrvatska slučaja u segmentima u kojima drmaju tri velika diva. Dva se slučaja tiču onih sektora koji su bili problematični u svim zemljama članicama, a to su sektor električne energije i telekomunikacije. Prvi je slučaj naš pravi, izvorni i hrvatski. Zove se još i „kupujmo hrvatsko“. Pa, krenimo redom..

Slučaj 1: S nama kroz život i u naše novčanike

Dijagnoza: Agrokor d.d. u čijem su portfelju Konzum, potom Ledo, Mlinar, Belje, PIK Vrbovec, Tisak, Jamnica, Zvijezda i tako dalje, i tako dalje, prisutan je u maloprodaji, distribuciji, proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, u tisku i gotovo svim drugim djelatnostima koji se dotiču hrvatskih potrošača. Udio Konzuma na maloprodajnom tržištu iznosi gotovo 40 posto, što premašuje definiciju dominantna položaja. Dominantan položaj posve je zakonit i opravdan per se. Međutim, ako je riječ o određivanju cijena, ucjeni konkurencije, nametanja nepravednih uvjeta poslovanja te sprečavanja ulaska ostalih tvrtki na tržišta, riječ je o klasičnom monopolu.

Simptomi: Kad se sve zbroji, cijene u Konzumovim trgovačkim lancima skuplje su od cijena u ostalim lancima. Posebno je problematičan odnos tvrtke prema dobavljačima. Nisu rijetke optužbe da Konzum uvjetuje prodaju hrvatskih proizvoda na svojim policama plaćanjem golemih godišnjih financijskih davanja, nemogućim maržama, rabatima i zanimljivom regulacijom obveza plaćanja. Naime, Konzum redovito svoje obveze plaća u roku od šest mjeseci i devet dana dok od svojih dobavljača zahtijevaju rok plaćanja od 35 dana. Belje, koji se nalazi u Todorićevom portfelju, ima pak prosječni rok plaćanja od preko 400 dana.
Sprečavanje ulazaka konkurenata na tržište i njihovo potkopavanje provodi se na transparentan način, a savršen primjer za to je austrijski Lidl. Da se razumijemo, Lidl je sa svojom ponudom nekvalitetne robe i spartanskim tretmanom svojih zaposlenika daleko od primjera tržišno poštena takmaca, no politika da preko 60% asortimana čine domaći proizvodi izravno pogoduje Todoriću s obzirom da ovaj u šaci ima dobavljače i da time prihod de facto, preko njegove proizvodne i distribucijske mreže, ide izravno njemu. Na kraju si je zgradil dvorac na sljemenskim padinama. Koji je, uzgred budi rečeno, niknuo nakon još jedne makinacije u zagrebačkom GUP-u čime je zelena površina pretvorena u – hotel!
Najvidljiviji simptom te bolesti je usporedba cijena u hrvatskim i slovenskim supermarketima. Iako nam je standard prilično niži nego sosedima u deželi, naše su cijene, uzimajući u obzir kupovnu moć građana, više oko 12 %.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koliko sam ja upoznata, samo je u jednom slučaju izdala negativno mišljenje i nametnula sankcije za jednu od Agrokorovih kćeri – riječ je o slučaju Tiska 2008. godine kada je izdana (simbolična) sankcija uslijed usklađivanja cijene dnevnih listova između devet novinskih nakladnika. Gotovo su svi ostali predmeti s Agrokorom kao glavnim protagonistom ocijenjene kao „dopuštene koncentracije“ koje „ne narušavaju tržišno natjecanje“. I na kraju, frapantan je manjak bilo kakvih kritičkih osvrta na Agrokor u hrvatskom dnevnom tisku (čitaj: EPH) s obzirom da su i oglašavanje i distribucija u njegovom portfelju. Logično. Uguglajte riječi „Agrokor“, „Konzum“ i „Monopol“ i rezultati će biti mizerni – ima tu, istina, materijala, ali jedino se pojedini internetski portali i forumi usude pisati nadugo i naširoko o temi. Udarni dnevni tisak stidljivo daje monopolističke natruhe, i to sporadično i u nezanimljivu kontekstu.

Terapija: uređeno tržišno natjecanje jedna je od mantri koja odzvanja briselskim hodnicima. Nedvojbeno, jedinstveno tržište pokretač je Europske unije i jedan od glavnih razloga zašto je nastala (na poticaj tadašnje vladajuće strukture u Washingtonu) bio je protok – protok robe, usluga, kapitala i radnika.
Europska komisija bespoštedna je i nemilosrdna, prava vještica, kada je riječ o utabanim korporacijama koji drže cijene visokima i drmaju svojim nišama u tržištu. Više je puta kaznila Microsoft i IBM zbog toga što svoje proizvode izbacuju na tržište tako da software bude nekompatibilan s konkurentnim proizvodima. Kako bi reagirala na situaciju na našem tržištu?
Pa, reagirala bi odmah tako što bi podigla tužbu zbog narušavanja tržišnog natjecanja. Zanimljivo je da je Hrvatska kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) dužna već sada provoditi one odredbe osnivačkih ugovora koje se tiču regulacije tržišta. Bilo i ostalo mrtvo slovo na papiru jer nas nitko ne nadgleda. Još.
Ulaskom u EU Hrvatska će naprosto MORATI otvoriti svoje maloprodajno tržište većem broju trgovačkih lanaca, a zakonska i ina regulativa o postotku proizvoda na policama koji dolaze iz Hrvatske malo će se promijeniti. To ne znači da će hrvatski proizvođači ostati zakinuti jer će te iste proizvode u većem broju kupovati ekipa preko granice. Sad-zasad, Todorić je jedan od konstantnih sabotera brzog ulaska u Uniju. Jednostavnim rječnikom, iako proklamira svoj europski pohod, niti jedna njegova akvizicija nije potekla preko granica Schengena, pa tako ni od njegove kupnje slovenskog Mercatora nije bilo ništa. Krajnji rezultat za potrošača bit će: veći izbor, nagli pad cijena u maloprodaji i cijena Nutelle sličnija onoj u Sloveniji (u Mariboru staklenka od 750 grama ima cijenu 26 kn. Hrvatski ekvivalent: preko 40 kn).

Nuspojave: Agrokorov daljnji Drang nach Osten. Nakon niza akvizicija u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji, više je puta najavljen prodor u Rusiju. Daleko od Opće uprave za tržišnu politiku i revizorskih ureda s belgijskom adresom. Ipak, to je mentalitet i okruženje u kojem se Konzum najbolje snalazi. Početna nuspojava može uključivati zatvaranje dijela trgovina u matičnoj državi i lagana selidba na istok.
Relativan uspjeh terapije potvrđuje i manjak prisutnosti tranzicijskih mogula koji su apsolvirali osnove tržišne ekonomije u kamionima koji su u ranim devedesetima prevozili devize i oružje. Nažalost, evidentna povezanost Todorića s vladajućim strukturama, bilo u Hrvatskoj, BiH ili drugdje, jamči nam da će još par generacija njegovih potomaka biti dobro osigurano. Uistinu, s nama kroz život – još dugo, dugo.

Čitatelji javljaju da je do stvaranja kolone došlo i zbog prometne nesreće kod mosta Mirna na Ipsilonu.

Kod tunela Učka prema Rijeci vozi se u koloni dugoj oko 3 km.

HAK upozorava vozače da danas trebaju opreznije voziti po mokrim i skliskim kolnicima u Istri, na širem riječkom području, Gorskom kotaru te u dijelu unutrašnjosti zemlje.

Pojačan je promet na glavnim cestovnim pravcima, osobito na autocestama A1, A2 Zagreb-Macelj i A3 Bregana-Lipovac. Na naplati Lučko na izlazu s autoceste prema Zagrebu čeka se otprilike 10 do 15 minuta.

Tijekom dana mogući su zastoji u blizini turističkih središta na obali. (GI)

Ovdje treba istaknuti da licence neće morati imati DJ-evi koji koriste originalne CD-ove i ploče, što otvara pitanje ne radi li se na taj način diskriminacija u odnosu na one koji su legalno kupili mp3 preko nekog od brojnih glazbenih servisa.

— Svi DJ-evi koji glazbena djela u svrhu nastupa pohranjuju na svoje uređaje moraju imati licencu. U slučaju da se glazba na nastupu izvodi isključivo s originalnih CD-a, nije potrebna licenca. Međutim, prema informacijama koje imamo, to je uistinu rijedak slučaj, rekao je Darko Staničić iz ZAMP-a.

Dora Jeličić iz zagrebačkih Bass Invadersa drži da se na ovaj način dio DJ-eva u startu proglašava lopovima i piratima.

— Ono što me smeta je da se sve one koji posjeduju glazbu u mp3 formatu u startu smatra piratima odnosno lopovima. Ja osobno kupujem mp3 format i sad ću morati čuvati račune za sve njih, nositi ih sa sobom ili ih spremati u kompjuter?, upitala se Jeličić i dodala kako su svote koje traži ZAMP nerealno visoke jer nitko DJ-evima ne garantira gaže.

I dok su mišljenja o ZAMP-ovoj akciji među DJ-evima podijeljena, u jednom su jedinstveni – cijene licenci su bezobrazno visoke i nerealne. Naime, za godišnju licencu ZAMP traži 3.400 kuna, za polugodišnju dvije tisuće kuna, za tromjesečnu 1.176,00 kuna, a moguće je dobiti i dnevnu za 150,00 kuna (na sve ide i PDV).

Treba dodati da godišnju licencu ZAMP izdaje da se u svrhu nastupa posebno pohrani (ponovo snimi odnosno umnoži) do 10.000 glazbenih djela koja su s legalnih izvora.

Zbog nerealnih svota i DJ-evi su putem interneta pokrenuli inicijativu za izmjenom i dijeljenjem tarifa na više kategorija i smanjenjem cijena istih. Tako traže da najniža tarifa bude do tisuću pjesama i da se za nju plaća 360 kuna, dok bi se za najvišu izdvajalo 7.300 kuna, a ona bi obuhvaćala do 100.000 naslova.

Jedan od pokretača akcije za smanjenje tarifa Ivan Komlinović, koji je za gramofonima i CD playerima dva desetljeća, smatra da ZAMP-ova inicijativa nije besmislena kako to neki misle.

— Ne mislim da je ZAMP mislio bilo što loše, mislim da su imali na umu prvenstveno zaštititi diskografe i autore. Ono što je meni sporno je visina naknada jer velik broj DJ-eva uopće ne živi od tog posla već im je to povremeno dodatni izvor zarade.

Problem je u tome što ZAMP misli da DJ-evi žive jako dobro, a zaboravljaju da nemaju ni svi tjedne gaže i da ima onih koji puštaju glazbu po kafićima za dvjesto-tristo kuna jednom mjesečno. Načelno nemam ništa protiv toga da se uvede red, ali ne mogu naknade biti kao u Engleskoj iz čijeg je zakona ovo prekopirano, rekao je Komlinović.

U ZAMP-u tvrde da inicijativa DJ-eva do njih nije došla te da je ’ovaj model dogovoren u pregovorima između svih nositelja prava na djelima, a koje zastupaju različite udruge’.

Unatoč tome što od svakog prodanog praznog medija (CD, DVD, hard disc, USB stick) ZAMP već ubire određeni postotak, čime su svi građani u startu proglašeni lopovima, jer se pretpostavlja da će na njih pohraniti glazbu ili filmove, kao i činjenici da ugostiteljski objekti posebno plaćaju naknade ZAMP-u, mnogi se DJ-evi opravadano pitaju nije li ova naknada već plaćena.

— Ne radi se o dvostrukoj ili trostrukoj naplati za istu stvar, već se radi o više pravnih osnova. Naknada koja je uračunata u cijenu praznih medija jest naknada za privatno i drugo vlastito korištenje (npr. kopija CD-a za vozilo, na osobnom kućnom računalu i sl.) te se ona nikako ne odnosi na umnožavanje djela u svrhu javnog izvođenja.

Naknada koju plaćaju ugostiteljski objekti odnosi se na korištenje glazbe kao dodatne ponude za njihove goste tj. javno priopćavanje, ponovo ona ne obuhvaća pohranjivanje djela. Naknada koju će plaćati DJ-evi odnosi se na pohranjivanja, snimanja djela na uređaje s ciljem DJ nastupa, zaključio je Staničić. (T)

Nošeni zapadnom strujom vrlo brzo približili su se obali gdje su lokalno donijeli obilne pljuskove. Nebom su neprestano parale munje, što je dodatno pojačalo osjećaj prave grmljavinske oluje. Ovako snažan razvoj oblaka ipak nije tako uobičajen za naše područje te nerijetko rezultira pojavom zračnim vrtloga. Jednog smo fotografirali iz unutrašnjosti zapadne Istre prema zapadu, bio je razmjerno dugotrajan i postojan te se nadamo da nije prouzročio štete.

Prema prijedlogu, neće se mijenjati naknada u visini 70 posto osnovice, koja se prima prvih 90 dana od prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), ali drugi dio naknade će iznositi 35 posto osnovice, a ne 50 posto kao dosad. Ako ostane bez posla, radnik na minimalcu će prvih 90 dana primati 1.540 kuna, kao i ove godine. Nakon tog roka, pa do kraja primanja naknade, umjesto dosadašnjih 1.100 kuna primat će 770 kuna.

Podsjetimo, osnovica za obračun naknade prosjek je obračunate plaće radnika u posljednja tri mjeseca umanjen za doprinose. ’Veći dio tih nezaposlenih osoba je nižeg obrazovanja pa bi smanjenje naknade u drugom periodu stimuliralo obrazovanje’, stoji u prijedlogu.

Zbog ’penala’ za prijevremeno umirovljenje mora se regulirati i odredba prema kojoj se osobe koje stječu uvjete za prijevremenu mirovinu ne mogu prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Svaka osoba koja bi dosad stekla prava za prijevremenu mirovinu gubila bi i pravo na naknadu.

Novi prijedlog zakona predviđa da na tržištu rada (ili u evidenciji HZZ-a) ostanu i svi nezaposleni do stjecanja prava na starosnu mirovinu. Prema procjenama, to će u prvoj godini rezultirati sa 7.000 nezaposlenih osoba više, a kroz pet godina 35.000 više. Prema novom zakonu, trajnu naknadu će do umirovljenja primati samo oni kojima je do starosne mirovine ostalo pet godina.

Smanjenje naknada nije sporno za Sanju Crnković-Pozaić, konzultanticu za tržište rada, koja tvrdi da su promjene slične i u drugim zemljama EU. Ipak, kaže da će pooštravanje uvjeta za stjecanje prava na naknadu i promjene u mirovinskom sustavu biti problem.

’To će povećati kontingent starijih nezaposlenih. Ta odredba bi se trebala donositi samo ako se raspolaže znatnim sredstvima za obrazovanje, koje bi ipak pružilo priliku starijim radnicima da se zaposle. Ovako će samo dulje biti na evidenciji bez veće šanse da se zaposle. Većina starijih na evidenciji ni ne traži posao i ’čeka’ mirovinu, poslodavci nisu zainteresirani da ih zaposle, osim kada su u pitanju subvencije, zbog čega će biti potreban veći angažman HZZ-a’, zaključuje Crnković-Pozaić. (T)

Posebice subotom, već od ulaska osobnih vozila na graničnim prijelazima sa Slovenijom: Maclju, Bregani, Kaštelu, Plovaniji, Rupi i Pasjaku i iz Bosne i Hercegovine kod Metkovića, a na izlazu iz Hrvatske na prijelazima s BiH: Stara Gradiška, Slavonski Brod, Županja i Metković odnosno Crveni Grm i Kamensko, te na GP Bajakovo prema Srbiji.

Ističu da je vikendima vrlo gust promet osobnih automobila na dionicama naših autocesta: A1, Zagreb-Karlovac i Bosiljevo-Split-Ravča, A6, Bosiljevo-Oštrovica, A3, Bregana-Slavonski Brod-Bajakovo, na riječkoj obilaznici, državnim cestama D1 (Lička) i D8 (Jadranska magistrala) te prilazima turističkim mjestima i trajektnim lukama Jablanac, Prizna, Brestova i Valbiska.

Zabrana za teretna motorna vozila, najveće dopuštene mase iznad 7,5 tona, svake je subote od 4 do 14 sati i nedjeljom od 12 do 23 sata na važnijim državnim cestama: D8 (Jadranska magistrala) D9 (Metković-Opuzen) D21 (Kaštel-Kanfanar) D66 (Pula-Labin-Opatija) D23 (Žuta Lokva-Senj).

Uoči Dana domovinske zahvalnosti zabrana je 4. kolovoza od 15 do 23 sata te na blagdan, u četvrtak, 5. kolovoza, od 14 do 23 sata. Slično će biti i uoči blagdana Velike Gospe, u petak, 13. kolovoza, od 15 do 23 sata, u subotu od 4 do 14 sati i naravno u nedjelju na blagdan od 14 do 23 sata.

Nedjeljom poslijepodne, uz gužve na trajektnim pristaništima, s otočne strane Krčkoga mosta pa prema Oštrovici te po Istarskom ipsilonu prema graničnom prijelazu Kaštel, vrlo gust promet bit će u kolovozu i na graničnim prijelazima sa Slovenijom i kod Metkovića - na izlazu, a na Bajakovu, Staroj Gradiški, Slavonskom Brodu i Županji na ulazu u zemlju.

Znatno gust promet krajem zadnjeg dana u tjednu, očekuje se na prilazu Zagrebu, središnjem hrvatskom prometnom raskrižju, uz gužve i moguća duža čekanja pred naplatnim postajama Lučko i Ivanja Reka. Koristite, stoga, naplatu Demerje (za bankovne i kreditne kartice, ENC i Smart) i barem tri kilometra znatno brže prođite pokraj naplatnih kućica Lučko.

Tijekom predstojećeg vikenda vozači neka obrate pozornost na vremenske prilike. Do početka vikenda nastupit će postupno naoblačenje praćeno kišom, pljuskovima i grmljavinom, a razvedravanje je najavljeno za nedjelju. Kolnici hrvatskih cesta osjetit će promjene te tijekom kiše ili pljuskova valja voziti pozorno, jer zaustavni put tad je mnogo duži nego kad je kolnik suh, upozoravaju iz HAK-a. (Hina)

Prema cjeniku objavljenom na Ininim internetskim stranicama, benzin euro V kvalitete, eurosuper BS 95 i super plus 98 jeftiniji su za 13 lipa i stoje 8,32 kune po litri (do sada 8,45 kuna po litri), a super 95 jeftiniji je za 12 lipa po litri i prodaje se po 8,13 kuna (do sada 8,25 kuna po litri).

Cijene dizelskih goriva su ostale iste - dizelsko gorivo euro V kvalitete, eurodizel BS stoji 7,91 kunu po litri, dizel 7,71 kunu po litri, loživo ulje ekstra lako prodaje se i sljedeća dva tjedna za 5,20 kuna, a plavi dizel za 4,77 kune po litri.

Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, s tim da je najviše dopušteno maksimalno tjedno povećanje ili smanjenje cijena 3 posto.

Korekcija cijena naftnih derivata ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara. (Hina)

Policija je izvijestila kako je u istom razdoblju iz Hrvatske preko Kaštela, Plovanije i Požana izašlo 116.727 ljudi, od kojih 106.875 stranih turista. Jučer je bio najprometniji dan, a u Istru je najviše ušlo Slovenaca, Talijana, Nijemaca i Austrijanaca.

Na graničnim prijelazima nisu bile zabilježene gužve i zastoji, a jutros je na Istarskom ipsilonu pri izlazu iz Hrvatske zabilježena kolona vozila dugačka pet kilometar

Da je neophodno minimalno dva tjedna godišnjeg odmora, ističe pomoćnica ravnatelja Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, koja smatra kako je poželjno imati i više kraćih odmora tijekom godine.

- Odmaknuti se od posla ne može biti loše, jer javlja se zamor, a ljudima su zbog kvalitete života potrebne nove aktivnosti i promjena mjesta boravka s vremena na vrijeme, kaže Kaliterna Lipovčan.

Uobičajenu hrvatsku praksu spajanja praznika Kaliterna Lipovčan smatra u osnovi korisnom, jer u današnje vrijeme telekomunikacija, mobitela i e-poslovanja nema nikakvog razloga da posao trpi zbog toga.

- Može se govoriti o trendu skraćivanja radnih sati na Zapadu, ne samo zbog ekonomskih razloga. Istraživanja su pokazala da je potrebno napustiti koncept pretjeranog boravljenja na poslu, što je bio trend na kraju 20. stoljeća, jer to utječe na kvalitetu življenja. Skandinavske zamlje skratile su radni tjedan na 36 sati, a trend je da se radni tjedan organizira tako da iznosi četiri dana. Bolje je imati čak i petak slobodan, kako bi se ljudima omogućilo više slobodnog vremena, naravno u slučaju da se ne radi o nekim zahtjevnim poslovima, navodi Kaliterna Lipovčan.

Kaliterna Lipovčan vidi i ekonomsku krizu kao priliku za povećenja broja slobodnih dana.

- Poslodavci mogu preraspodijeliti dio posla, tako da radnicima daju slobodne dane umjesto prekovremenog rada. Takav rad mora uvijek imati neku beneficiju, pa ako ga već poslodavci ne mogu platiti, prekovremeni sati se barem mogu zbrajati. Slobodni dani mogu se spojiti, a takva je situacija dobra i za tvrtku i za društvo, jer se radnicima psihički i fizički poboljšava zdravlja, kaže Kaliterna Lipovčan.

Dodajući kako trajanje godišnjeg odmora ovisi o djelatnosti dr. sc. Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju riječkog Filozofskog fakulteta, navodi kako postoje slučajevi da određenim poslodavcima i radnicima više odgovara veći broj kraćih odmora.

- Gledajući iz pozicije nekoga tko radi, jasno je da je bolje mati tri tjedna godišnjeg u komadu, zbog obiteljskih i životnih razloga. Svakako je barem ljeti bolje imati duži godišnji odmor, a smatra se kako za prvog tjedna godišnjeg radnici još nisu do kraja svjesni da su na odmoru, pa se najbolje počnu odmarati u drugom tjednu, kaže Sušanj.

Prema riječima Sušnja, Hrvati puno češće planiraju i praktički žive za spajanje slobodnih radnih dana, nego što je to uobičajeno na Zapadu.

Direktor regionalnog ureda HUP-a Rijeka Nenad Seifert ističe kako je poslodavcima bitno da radnik bude odmoran i psihički i fizički.

- To je, uostalom i svrha godišnjeg odmora. Prema mojem iskustvu, ako poslodavac ima mogućnost radnicima dati tri tjedna godišnjeg u komadu, bez ugrožavanja poslovnog procesa, to će i napraviti. Prema novim zakonskim odredbama radnik mora prvi dio godišnjeg odmora koristiti dva tjedna u komadu, u toj godini. Obzirom da većina radnika i tvrtki koristi godišnji tijekom ljeta, uglavnom svima odgovara uzeti dva tjedna u komadu. (A. PETRAK/Novi list)

Utrka se boduje boduje za Prvenstvo regije zapad u autocrossu koja okuplja vozače s područja 4 županjie - Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske i Karlovačke županije.

Za utrku koja se vozi na šljunčanoj, 580 metara dugoj stazi prijavilo se 17 vozača u 5 kategorija, od čega su 3 juniora.

U 10 sati počinju službeni treninzi, dok kvalifikacijske vožnje počinju u 12:30. Posjetitelji će moći uživati u atraktivnoj utrci gotovo cijeli dan. Početak finalnih vožnji očekuje se oko 18 sati.

Utrka se održava u organizaciji auto kluba „Buzet Autosport“ uz pokroviteljstvo Grada Buzeta. Podsjećamo da je to jedina utrka takvog tipa koja se održava u Istri. 

Projekt Brijuni rivijera vrijedna je oko 900 milijuna eura i trebao bi zaposliti izravno ili neizravno 3.500 osoba, naglasio je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač preporučivši i nadležnim tijelima Istarske županije, grada Vodnjana i općine Fažana da po uzoru na Vladu poduzmu sve radnje iz svog djelokruga u cilju provedbe tog programa. (Hina)